Koja je razlika između stresa i burnouta? Ovo su znakovi

Burnout je stanje kroničnog stresa. Razvija se kroz duže vrijeme kada osjećamo da je naš rad besmislen, kada postoji nesrazmjer između onoga što želimo raditi i onoga što radimo ili kada pokušavamo ugurati što više obaveza u jedan dan što zapravo ne bismo trebali raditi. Sve to dovodi do:

• Fizičke i emocionalne iscrpljenosti
• Cinizma i otuđenosti
• Osjećaja neučinkovitosti i manjka postignuća

Burnout ne nastaje odjednom, nego kroz duži period vremena u kojem smo pod kroničnim stresom i pritiskom. Naše tijelo i mozak nam šalju signale koje ako prepoznamo na vrijeme možemo prevenirati razvitak sagorijevanja. U potpuno razvijenom burnoutu, osoba više nije u stanju funkcionirati ni na osobnoj ni na profesionalnoj razini.

Koja je razlika između stresa i burnouta?

Razlika stresa i burnouta je upravo u razini i duljini stresa, što ranije se prepoznaju simptomi stresa to je veća šansa da se stres neće razviti u burnout. Stres je relativno kratkotrajan, može trajati do nekoliko dana. S druge strane, burnout se razvija kroz duže vrijeme kada osjećamo da je naš rad besmislen te kada postoji nesrazmjer između onoga što želimo raditi i onoga što radimo. 

Znakovi fizičke i emocionalne iscrpljenosti:

1. Kronični umor – u početku se prezentira kao nedostatak energije i osjećaj umor danima, kasnije se osoba osjeća fizički i emocionalno iscrpljeno, izmučeno i potrošeno, te pomisao na sutrašnje obveze ju još više iscrpljuju.
2. Problemi sa spavanjem – u početku osobi je potrebno više vremena da utone u san, često se budi, preopterećena je mislima o obvezama zbog čega sve to vodi do nesanice.
3. Problemi s pažnjom i koncentracijom – smanjena koncentracija i zaboravljivost su prvi znakovi, kasnije se simptomi mogu akumulirati do razine da osoba ne može više raditi.
4. Fizički simptomi – bol u prsima, preskakanje i lupanje srca, kratak dah, bol u trbuhu, vrtoglavica, padanje u nesvijest i glavobolje neki su od simptoma koji se mogu javiti.
5. Češća obolijevanja – budući da je ljudsko tijelo istrošeno, imunosni sustav je oslabljen i osoba je osjetljivija na razne infekcije, gripe i prehlade.
6. Gubitak apetita – u početku osoba ne osjeća glad i preskače nekoliko obroka, a kasnije to može rezultirati potpunim gubitkom apetita i na gubitku težine.
7. Anksioznosti – u početku se javlja napetost, zabrinutost i živčanost, kasnije se anksioznost može toliko razviti da osoba ne može funkcionirati ni privatno niti profesionalno.
8. Depresija– u početku se javlja tuga i osjećaj beznađa, kao i osjećaj krivnje i bezvrijednosti kao rezultat toga, a kasnije se može razviti u tešku depresiju.

Izvor: Pexels

Posljedice stresa

Na fiziološkoj razini, dugotrajna opterećenost neprestano stimulira os hipotalamus-hipofiza-nadbubrežna žlijezda što rezultira povećanim lučenjem kortizola. Osoba koja ima povišenu razinu kortizola, osjeća stalnu želju za slanim i slatkim i općenito pojačanu glad. Nakon dugotrajnog iscrpljivanja nadbubrežne žlijezde dolazi faza smanjene razine kortizola u organizmu, kao i obrnut raspored njegova lučenja: više razine kortizola tijekom noći i preniske razine kortizola ujutro. 

Konačna posljedica kronične hiperaktivnosti HHA osi je pojava sindroma adrenalnog umora. Nakon nekog vremena adrenalni umor može prijeći u adrenalnu iscrpljenost. U tom stanju nadbubrežne žlijezde više uopće ne reagiraju na stres. Stanje se karakterizira niskim nivoom kortizola i DHEA u organizmu. Kada nadbubrežne žlijezde prestanu raditi, nastaje kompletan poremećaj svih hormonskih procesa u organizmu.

Također, osoba koja proživljava simptome burnouta gubi užitak, pesimistična je, izolirana i otuđena.

Znakovi osjećaja neučinkovitosti i manjka postignuća:

1. Osjećaji apatije i beznađa – osjećaj da ništa nije kako treba i da ništa nije bitno, kako se simptomi pogoršavaju ovi osjećaji mogu kočiti osobu i postavljati pitanja poput “koji je smisao?”.
2. Povećana iritabilnost – javljaju se osjećaji nevažnosti, neučinkovitosti, beskorisnosti, osjećaj da više nisi u stanju odraditi nešto jednako efikasno kao prije.
3. Manjak produktivnosti i loša izvedba – bez obzira na mnogo vremena uloženog u rad, kronični stres sprječava dobru učinkovitost i efikasnost kao prije, što rezultira u nagomilavanju obveza i osjećaju nezadovoljstva.

Izvor: Pexels

Kako prevenirati ili izliječiti burnout?

Bitno je osvijestiti simptome i naučiti kada je vrijeme za odmor. Uz to, san je izuzetno bitan. Probajte isključiti mobitel prije spavanja. Bavite se tjelesnom aktivnošću – boravite što više na svježem zraku ili izaberite neki sport. Hrana također igra važnu ulogu na našu energiju i rasploženje. Imajte i to na umu. 

Iako je borba s burnoutom proces, pokušajte se organizirati i planirajte dan po svojim unaprijed napisanim zadacima. Izuzetno je bitno pronaći vrijeme za sebe i stvari koje volite. Na taj način ćete biti odmorniji i imat ćete više energije i motivacije. 

Bitno je i s kime ste okruženi. Pronađite krug ljudi u kojem ćete imati podršku. Bilo da se radi o kolegama na poslu, prijateljima ili članovima obitelji. Jedna od bitnih stvari je naučiti reći: “Ne”.

Ako shvatite da ne možete sami riješiti svoje probleme i tonete sve dublje u svoje negativne misli, obratite se stručnoj osobi za pomoć i savjet.

Izvor naslovnice: Pexels