Health | Life

S ovim problemom se mnogi bore i godinama, a jedna skupina je posebno na udaru: “Rizik je i za demenciju…”

Problemi sa snom mogu doprinijeti smanjenju kognitivnih sposobnosti u kasnijoj životnoj dobi, tvrde znanstvenici u stručnom časopisu Neurology.

Autor: Sara Kekuš

Posted: January 21, 2024

Osobe koje imaju više problema sa snom u svojim 30-ima i 40-ima, mogli bi imati veću vjerojatnost razviti probleme s pamćenjem i kognitivnim funkcijama desetljeće kasnije, upozorili su. Znanstvenici dodaju da postoji sve više dokaza koji podupiru povezanost između kvalitete sna i rizika od demencije.

Početkom 2000.-ih, istraživači su pratili kvalitetu sna stotina ljudi tijekom dva noćna posjeta u razmaku od oko godinu dana, snimajući ukupno šest noći sna po osobi. Kvaliteta sna ocjenjivana je pomoću ručnog monitora aktivnosti koji je pratio količinu sna koju su ljudi dobivali zajedno s razdobljima kretanja kako bi se procijenila fragmentacija sna, odnosno kratke, ponavljajuće prekide sna. Sudionici su u prosjeku imali 40 godina u tom dijelu istraživanja.

Izvor: Pexels

Više od deset godina kasnije, istraživači su analizirali kognitivnu sposobnost 526 istih sudionika koristeći standardizirane intervjue i testove kognitivne sposobnosti, uključujući brzinu obrade, izvršne funkcije, pamćenje i tečnost govora. Prosječno, sudionici studije spavali su otprilike šest sati svake noći, a oko petine vremenskog trajanja spavanja bilo je narušeno. Osobe koje su imale više fragmentacije sna, imale su veću vjerojatnost da će deset ili više godina kasnije postići loše rezultate na svim testovima kognitivnih sposobnosti.

Od 175 osoba s najviše narušenim snom, 44 su pokazale lošu kognitivnu izvedbu deset godina kasnije, u usporedbi s 10 od 176 osoba s najmanje narušenim snom. istraživači nisu mogli potpuno istražiti potencijalne razlike u rasi ili spolu. No, nakon što su uzeli u obzir zdravstvene faktore i ostale demografske čimbenike, utvrđeno je da su osobe s najviše narušenim snom imale više od dvostruko veću vjerojatnost za postizanje rezultata ispod prosjeka na skupu kognitivnih testova u usporedbi s onima koji su imali najmanje narušen san.

Izvor: Unsplash

“S obzirom na to da se znakovi Alzheimerove bolesti počinju nakupljati u mozgu nekoliko desetljeća prije pojave simptoma, razumijevanje veze između sna i kognicije ranije u životu ključno je za shvaćanje problema sa snom kao čimbenika rizika za bolest”, rekla je autorica studije Yue Leng, docentica psihijatrije na Sveučilištu u Kaliforniji u priopćenju za medije, prenosi CNN Health.

“Naši rezultati ukazuju da je kvaliteta, a ne količina sna najvažnija za kognitivno zdravlje u srednjim godinama“, istaknula je Leng. Nadalje, jedno istraživanje iz 2021. godine utvrdilo je da ljudi koji su redovito prijavljivali teškoće sa snom imaju povećani rizik od demencije za 49%, dok su oni koji su se često budili noću i imali problema s ponovnim zaspivanjem, imali povećani rizik od demencije za 39%. Uz to, istraživanje objavljeno u listopadu otkrilo je da kronični gubitak dubokog sna (u trećoj fazi sna) – tijekom koje tijelo uklanja nepoželjne ili potencijalno štetne tvari iz mozga – može povećati rizik od demencije.

Izvor: Pixabay

Istraživači upozoravaju da loš san ponekad može rezultirati i apnejom za vrijeme spavanja, koja može buditi osobe koje pate od nje nekoliko puta tijekom noći, često bez njihove svijesti.

Za opće poboljšanje sna, preporučuje se redovita tjelesna aktivnost tijekom dana, uspostavljanje opuštajuće rutine prije spavanja, smanjenje vremena provedenog pred ekranima u večernjim satima te izbjegavanje obroka, kofeina, nikotina i alkohola navečer.

Također je dobro spavati u hladnoj, tamnoj i tihoj sobi te nastojati ustajati u isto vrijeme svaki dan, zaključila je asistentica neurologije i medicine sna na Sveučilištu Duke Maggie Soltis.

Izvor naslovne fotografije: Pexels