Mentalne bolesti danas su zastupljene u sve većoj mjeri. Užurbani način života, dugačka lista obaveza kojoj nema kraja i mnogi drugi pritisci i nestabilnosti rezultiraju sve većim brojem pojedinaca s narušenim mentalnim zdravljem. U skladu s time, stručnjaci kao najčešće psihičke poremećaje navode depresiju i anksioznost.
Sve to pojavljuje se već u ranoj dobi, što potvrđuju i Unicefovi podaci kako najnovije dostupne procjene ukazuju na to da na globalnoj razini s dijagnosticiranim mentalnim poremećajem živi od 1 od 7 adolescenata u dobi od 10 do 19 godina.
Što je depresija
Također, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), procjenjuje se da otprilike 280 milijuna ljudi u svijetu ima depresiju te da je ona za čak 50 % češća kod žena nego kod muškaraca. Iako depresija ne bira i ne diskriminira, osim žena veći rizik za razvijanje depresivnih stanja mogu imati i adolescenti te starije osobe.
Depresija uključuje gubitak zadovoljstva i interesa za aktivnosti tijekom dužeg vremena te se očituje uz bezvoljnost, iscrpljenost i osjećaj beznađa. Mnogi ju izjednačavaju s velikom tugom i lošim raspoloženjem, međutim ona je mnogo više od tuge jer predstavlja ozbiljan i složen mentalni poremećaj koji zahtijeva profesionalnu pomoć. Često se pojavljuje nakon nekog događaja koji je okidač za veliki stres ili tugu, poput gubitka voljene osobe, razvoda, dijagnoze teške bolesti i slično.
Depresija se često naziva i tihom bolesti jer može biti itekako skrivena mnogima koje zahvaća ili onima čiji se dragi ljudi bore s njom. Budući da znatno može otežati svakodnevno funkcioniranje te da obuhvaća čitav niz fizičkih simptoma, ali i emocionalnih izazova, važno je pravovremeno i ispravno reagirati jer ona nije prolazno i bezazleno stanje.
Kako se manifestira?
Budući da su simptomi individualni i da se mogu uvelike razlikovati od osobe do osobe, pravovremeno prepoznavanje depresije ključno je u njenom liječenju. Osim spomenutog osjećaja bezvoljnosti i velike tuge, prisutni su i mnogi drugi simptomi poput:
- Loše koncentracije i fokusa
- Poremećene rutine sna
- Gubitka apetita ili naglog porasta apetita
- Promjena u težini
- Nedostatka energije
- Osjećaja velikog umora
- Misli o samoubojstvu
Kako se ponašati i pomoći osobi s depresijom
Osobe pogođene depresijom nerijetko će skrivati sve simptome zbog straha od društvene stigmatizacije. No, ako osoba iznenada prestane sudjelovati u društvenim aktivnostima i događajima u kojima je prije uživala, ako primijetite da ne vodi brigu o vlastitom izgledu ili da ima problema u obavljanju svakodnevnih obaveza, takve poteškoće mogu ukazivati na unutarnju borbu te da osoba zapravo vapi za pomoći.
Pomoći možete na jednostavne načine poput slušanja njenih problema bez osuđivanja. Ne morate uvijek nuditi rješenje i savjet, dovoljno je da osoba osjeti da ste zaista tu za nju i da u vama prepozna stvarni oslonac i prijatelja u čijoj prisutnosti može i želi potražiti utjehu u teškim trenucima. Objasnite joj da depresija nije neuspjeh niti nešto za što su oni sami krivi. Uz poticanje tjelesne aktivnosti možete joj pomoći s povratkom izgubljene energije i podizanja serotonina koji je odgovoran za sreću. S vremenom, ako se situacija ne poboljša, potaknite osobu da potraži pomoć psihologa ili psihijatra.
Prema istraživanju objavljenom u časopisu The Lancet, terapija kognitivno-bihevioralnog pristupa (KBT) pokazala se jednako učinkovitom kao i lijekovi u liječenju blažih do umjerenih oblika depresije, dok kombinacija terapije i lijekova daje najbolje rezultate za teže oblike poremećaja.
Imajte na umu da je oporavak kod depresije proces koji će vjerojatno zahtijevati puno vremena i strpljenja. Mnogi mogu na početku čak i odbijati pomoć, ali važno je da i dalje budete uz njih te da ne odustajete. Budite s njima iskreni i podsjećajte ih zašto su vam važni i koliko vam znače. Ohrabrite ih lijepim izjavama, prihvaćanjem, podrškom i ljubavi jer to je u konačnici ono za čime svi mi tragamo.
Izvor naslovne fotografije: Unsplash
