Dosta se dobro sjećam svojih studentskih dana koje sam uglavnom provela u vlaku. Tada sam se naučila raditi i učiti uz buku (do tada mi je za koncentraciju trebala apsolutna tišina). Čovjek se na svašta navikne. I točno se sjećam da mi je najdraži vlak bio stari "Bjelovarac" (ko zna, zna) koji je proizvodio neku čudnu, neartikuliranu buku koja mi je za učenje došla savršeno. Najgore je bilo kada su do mene sjele neke “pričalice”, tada je bilo nemoguće koncentrirati se. Sve dok nisam krenula s klasičnom glazbom. 

Točno se sjećam dva sata duge Beethovenove sonate na klaviru, uz dodatak zvuka valova. Od dva milijuna pregleda, mojih je barem 20 %. Stavljam ju i ovdje, možda i vama nekad posluži. U meni taj zvuk i dan danas izaziva poriv da uzmem knjigu i učim. 

Što o radu i glazbi kaže znanost?

Jedno je to što ću vam ispričati ja, a sasvim drugu težinu imaju potvrđeni podaci. Ali ne paše svima slušanje muzike za vrijeme rada jednako, toliko znam.

Čak i ovdje postoji međugeneracijski jaz o kojem sam pisala neki dan. Gen Z voli slušati glazbu i pripadnici te generacije uglavnom se izjašnjavaju da im slušanje omiljene glazbe dobro utječe na produktivnost, dok su Boomeri ona generacija kojoj bilo kakvi zvukovi dok rade smetaju, pa makar to bila njihova omiljena pjesma. 

Tko je onda u pravu i ima li uopće univerzalnog odgovora na pitanje poboljšava li slušanje glazbe produktivnost ili je samo smetnja? 

Istraživanja pokazuju da glazba može utjecati na naše raspoloženje i kognitivne funkcije. Dokazano je da slušanje glazbe može poboljšati dobrobit, regulirati emocije i olakšati socijalizaciju. No njezin utjecaj na produktivnost nije univerzalan – sve ovisi o osobi i vrsti zadatka.

Jedno istraživanje proučilo je utjecaj glazbe na učinkovitost informatičkih stručnjaka i pokazala da glazba može pozitivno djelovati na radni učinak. Ipak, bitno je odabrati pravu vrstu glazbe jer neke pjesme mogu više ometati nego pomoći.

Kako odabrati pravu glazbu za posao?

Postoji jedno vrlo jednostavno, a zlatno pravilo (za vas kojima odgovara slušanje glazbe dok radite).

Ako radite poznate i jednostavne zadatke koji su vam već rutinski, energična glazba s tempom od 50-80 otkucaja u minuti može poboljšati fokus i kreativnost, kao i slušanje vaše omiljene muzike.

S druge strane, kod zahtjevnih i nepoznatih zadataka najbolje je odabrati tišinu ili ambijentalnu instrumentalnu glazbu kako biste zadržali koncentraciju i svu pažnju mogli usmjeriti na rješavanje zadatka, a ne na pjevušenje omiljenog stiha.

Ima li razlike u tome “kako”, a ne “što” slušamo?

Ponekad nije stvar do pjesme, već glasnoće i načina na koji ju slušamo. 

Tu dolazimo do binaularnih tonova koji su zapravo zvučna iluzija koja nastaje kada u svakom uhu slušate dvije blago različite frekvencije. Vaš mozak tada percipira treću, "fantomsku" frekvenciju, koja je razlika između te dvije. Vjeruje se da ovaj efekt može utjecati na moždane valove i kognitivne funkcije, uključujući pamćenje. 

Različite frekvencije mogu potaknuti mozak da uđe u određena stanja povezana s učenjem i pamćenjem (sinkronizacija moždanih valova).

• Theta valovi (4–8 Hz razlikee) – Povezani s dubokom relaksacijom, kreativnošću i stvaranjem sjećanja.
• Alfa valovi (8–14 Hz razlike) – Pomažu u opuštenoj koncentraciji, idealnoj za učenje.
• Gama valovi (30–100 Hz razlike ) – Povezani s visokom kognitivnom funkcijom i konsolidacijom pamćenja.

Istraživanja pokazuju da binauralni tonovi u alfa i theta rasponu mogu poboljšati fokus, smanjiti mentalni umor i ojačati radnu memoriju, a binauralni tonovi u theta rasponu mogu pomoći i u opuštanju i boljem upijanju informacija. Binauralni tonovi u delta rasponu (0.5–4 Hz razlike) mogu pak potaknuti duboki san, što pomaže u memoriji.

Ako želite isprobati binauralne tonove, možete ih pronaći na YouTubeu ili Spotifyju pod nazivima kao što su:

• Focus with Alpha Waves – Alfa valovi za poboljšanje koncentracije
•  Theta Waves for Memory Retention – Theta valovi za bolje pamćenje
• Deep Sleep with Delta Waves – Delta valovi za regeneraciju mozga i san
• Gamma Brain Waves for Cognitive Function – Gama valovi za ubrzano procesuiranje informacija

Dodatni savjet, koristite stereo slušalice kako biste maksimalno iskoristili binauralne tonove i njihove benefite. 

Mamager playlist za bolju koncentraciju i raspoloženje

Nemoguće je izabrati univerzalnu listu pjesama koju svi vole i koja će na sve jednako utjecati. To vam je jasno i na svakom partiju na kojem ste ikada bili. Čak ni najbolji DJ nije uspio postići da baš svaka pjesma jednako dobro “pogodi” svakoga. 

Ali potrudile smo se pronaći skladbe koje bi potencijalno mogle pomoći da ostanete fokusirani i motivirani. Ipak, ne možemo garantirati!

• "Weightless" – Marconi Union (smirujuća ambijentalna glazba, koja je prema istraživanjima proglašena najumirujućom pjesmom ikad, 60% posto onih koji su ju slušali potvrdili su smanjenje osjećaja stresa i anksioznosti)
• "Electra" – Airstream (instrumentalna pjesma koja pomaže u koncentraciji)
• "Clair de Lune" – Claude Debussy (klasična glazba koja potiče kreativnost)
• "Strawberry Swing" – Coldplay (pozitivna pjesma za bolje raspoloženje)
• "Intro" – The xx (minimalistički zvuk koji pomaže u fokusu)
• "Sunset Lover" – Petit Biscuit (opuštajuća elektronska pjesma)
• "Don't Panic" – Coldplay (lagana pjesma za smanjenje stresa)
• "I Giorni" – Ludovico Einaudi (pijanistička kompozicija koja pomaže u koncentraciji)
• "Bloom" – ODESZA (elektronski ritmovi koji drže pažnju)
• "Night Owl" – Galimatias (opuštena melodija za lagan rad)
• "Drops of Jupiter (Tell Me)" – Train (nostalgična pjesma koja podiže raspoloženje)
• "Dreams" – Fleetwood Mac (klasični hit za dobar osjećaj)
• "Don't Stop Believin' " – Journey (himna motivacije)
• "Blinding Lights" – The Weeknd (moderni hit sa zaraznim ritmom)
• “Princess of China” – Coldpay ft. Rihanna
• "As It Was" – Harry Styles (melodična pjesma za ugodan rad)
• "I Wanna Dance With Somebody" – Whitney Houston (veseli klasik za podizanje energije)
• "Closer" – The Chainsmokers (zarazan hit s ugodnim ritmom)
• "Circles" – Post Malone (lagana pjesma za fokusiran rad)
• “Lanterna” – Kids from the sky (brza energetska pjesma za rutinske zadatke)
• "Cold Little Heart" – Michael Kiwanuka (opuštajuća glazba za bolju atmosferu)
• “Max Richter – On the Nature of Daylight" (instrumentalna glazba za duboko razmišljanje)
• "Lo-Fi Beats" – razne kompilacije na YouTubeu i Spotifyju (odlične za rad i učenje)
• "Sunset Lover" – Petit Biscuit (lagana elektronska glazba za bolju produktivnost)
• "Spiegel im Spiegel" – Arvo Pärt (smirujuća klasična glazba)
• "Ludovico Einaudi – Experience" (pijanistička glazba koja pomaže u fokusu)

Možda ste više tip za domaći trap, rap ili popularnog Kendricka i “Bitch, Don't kill my vibe” pa vam naši prijedlozi ispadnu too soft. Baš zato se ograđujemo od “garantirano bolje koncentracije”, ali možda vam neke od pjesama barem dignu raspoloženje jer ih niste dugo čuli. Već ćemo i to smatrati “pobjedom”.

Kako najbolje integrirati glazbu u radnu rutinu?

Ako niste navikli slušati glazbu kada radite, a voljeli biste isprobati, počnite s time da prilagodite glazbu vrsti zadatka. Lagana, instrumentalna glazba je bolja za složene zadatke, dok energičnija pomaže kod rutinskog rješavanja jednostavnijih zadataka. Isto tako, umjerena glasnoća spriječit će da vas glazba ometa. Zaboravite na omiljenu pjesmu puštenu na max volume (to ostavite za neke druge prilike i afterwork sate). 

Još jedan savjet je i da eksperimentirate sa žanrovima – budite otvoreni i probajte pronaći nešto što vam odgovara. Moji kolege primjerice vole slušati japanski pop (nisam jedna od njih, ali eto, možda se još netko pronađe u tim tonovima). 

I ako se odlučite slušati glazbu dok radite, koristite unaprijed gotove playliste kako biste izbjegli prekide u radu zbog mijenjanja ili traženje sljedeće pjesme (za početak, možete isprobati našu, just a suggestion).

Izvor naslovne fotografije: Pexels