Sjećamo se trenutaka kada su se društvene mreže tek pojavile i uzbuđenja koja nam je stvaralo istraživanje novih tehnologija koje su se neprestano pojavljivale. Tada smo bili djeca, baš kao što su danas naša djeca fascinirana sadržajem koji istražuju putem društvenih medija. Međutim, mi smo danas majke, supruge, žene u svijetu businessa i balansiramo između mnogih uloga i zadataka, a jedan od najvažnijih je potreba da zaštitimo svoju djecu.
Iako društvene mreže predstavljaju neizostavni dio svakodnevice naše djece, pa i nas samih, te nude mnoge prilike za napredak, učenje i povezivanje, istovremeno predstavljaju i brojne izazove te skrivaju razne opasnosti za djecu. Upravo se iz tog razloga suočavamo s pitanjem: na koje načine možemo zaštititi djecu u svijetu društvenih mreža, a da im istovremeno ne oduzmemo slobodu i priliku za zabavu i učenje?
Dvosjekli mač
Kada razmišljamo o društvenim mrežama, lako se usredotočiti na površinske pozitivne strane – povezanost, dijeljenje ideja, kreativnost. Naša djeca odrastaju s tehnologijom na način koji ne možemo ni zamisliti. I premda ne možemo zanemariti dobrobiti koje društvene mreže nude, moramo priznati i rizike koji dolaze s njihovim svakodnevnim korištenjem: cyberbullying, izloženost neprimjerenom sadržaju, pritisci da pokazuju svoj život i sebe kao nešto savršeno, kao idealnu sliku onoga što bi oni htjeli biti. Jer društvene mreže omogućuju upravo to, da tamo stvorimo svijet kakav zamišljamo i u njemu svakodnevno živimo u paralelnoj stvarnosti.
Zbog svega toga, možemo ih čak usporediti i s hodanjem po užetu jer istovremeno inspiriraju i educiraju na brojne načine te također stvaraju prostor za uspoređivanje, nesigurnost i stres. Studija objavljena u JAMA Psychiatry pokazala je da tinejdžeri koji provode više od tri sata dnevno na društvenim mrežama imaju veći rizik od razvoja problema mentalnog zdravlja, poput anksioznosti, depresije, pa čak i suicidalnih misli. Ova statistika posebno je zabrinjavajuća za svakog roditelja koji želi zaštititi svoje dijete.
Digitalno ogledalo
Svakom roditelju treba biti jasno kako njihova djeca u njima vide ogledalo. Ponašanje naše djece u svakom je slučaju povezano s našim ponašanjem, našim strahovima, našim zabranama, našim naučenim obrascima koje im prenosimo i koje im neprestano guramo pod nos u nadi da će nešto bolje i brže usvojiti. Isto je i s digitalnim ponašanjem. Ukoliko djeca promatraju naš stav i odnos prema tehnologiji i vide jedno, dok im mi uporno pokušavamo objasniti i natjerati ih na drugačije, teško da će to funkcionirati.
Donesite odluku o svjesnijem korištenju tehnologije, a osobito društvenih mreža i svojim primjerom im pokažite što znači imati zdrav odnos prema sadržaju koji koristimo na dnevnoj bazi. Zaboravite na mobitel za vrijeme obiteljskih obroka ili razgovora. Isključite zvuk i odložite ga sa strane. Ništa nije toliko hitno da ne može pričekati nekoliko minuta ili sati koje nastojite svjesno provesti sa svojm djetetom. Pokažite im kako su stvarne interakcije važnije od virtualnih. Ovaj balans možda nije lako postići, ali trudom, svjesnim dosljesnim odlukama i ponašanjem, moguće ga je ostvariti.
Komunikacija i otvorenost
Zaboravite na zabrane oko korištenja društvenih mreža. To svakako nije i ne može biti rješenje niti prevencija neželjenih scenarija. Osim toga, u današnjem svijetu to nije realno. Odaberite alate koji će im pomoći da se sigurno i mudro kreću tim vodama. Za početak, krenite od otvorene i iskrene komunikacije.
Potaknite ih da postavljaju pitanja poput: "Je li ovo stvarno? Tko ima koristi od ove objave? Koja je svrha ovog sadržaja?"
Pitajte svoju djecu kako se osjećaju nakon što provedu vrijeme online. Jesu li sretni? Pod stresom? Ako su imali negativno iskustvo, potaknite ih da o tome razgovaraju bez straha od kazne. Dajte im do znanja da ste tu da slušate i pomognete, a ne da osuđujete. Što smo otvoreniji i iskreniji s djecom, veće su šanse da će nam se obratiti kada nešto nije u redu.
Važnost kritičkog mišljenja i digitalne pismenosti
Istraživanja su pokazala da djeca s razvijenijim kritičkim mišljenjem manje podliježu dezinformacijama i online manipulacijama. Prema American Psychological Association, poticanje ovih vještina od ranog djetinjstva može dovesti do zdravijih online navika i jačeg osjećaja osobne odgovornosti.
Objasnite djeci koliko je važna digitalna pismenost i ne dopustite da ona pored njih prođe kao opcija nego ju servirajte kao nužnost. Objasnite im što su društvene mreže, kako funkcioniraju i koje su moguće posljedice ako ih se ne koristi svjesno i s kritičkim stavom. Podučavanje djece o postavkama privatnosti, kako prijaviti štetno ponašanje i važnosti nedijeljenja osobnih podataka može ih ohrabriti da donose sigurnije odluke u online svijetu.
Što god radili i na koje god načine pokušavali utjecati, tehnologija, jednako kao i društvene mreže, bit će neraskidivno povezani s našim životima, kao i sa životima naše djece, stoga je naš zadatak djeci maksimalno pomoći da se sigurnije i hrabrije kreću tim virtualnim prostranstvima.
Važno je objasniti djeci zašto sva ta pravila postoje i kako nije riječ o kontroli, već o stvaranju zdrave ravnoteže između online i offline života, donošenju informiranih i odgovornih odluka te o prevenciji loših scenarija. Uz roditeljske smjernice, ljubav i zaštitu, svi izazovi zasigurno će biti manje teški i nepredvidljivi.
Izvor naslovne fotografije: Pexels
