Postoji riječ koja bi mogla promijeniti način na koji gledate na svoj život – frilustliv. U doslovnom prijevodu, znači „život na otvorenom“, ali to je mnogo više od toga. Riječ je o filozofiji življenja u skladu s prirodom, pronalaženju radosti u jednostavnosti i odbacivanju stresa modernog života. U vremenu kada se osjećamo preplavljeno i izloženo brojnim pritiscima više nego ikada, frilustliv dolazi kao osvježenje i podsjeća na to da se sreća ne nalazi u stvarima, nego u trenucima.

Povijest friluftsliva seže daleko u 1859. godinu kada je Henrik Ibsen napisao svoju pjesmu “Na visinama" i tamo ga prvi put spomenuo. Ibsenov junak u divljini nije našao samo sebe – pronašao je i perspektivu. Norvežani su genijalno "pokopčali" da ljudska bića nisu stvorena da budu stalno pod fluorescentnim svjetlima ili zatvorena između četiri zida, stoga je za Skandinavce, upravo friluftsliv postao sinonim za potragu za balansiranjem modernog urbanog života i prirodne harmonije. 

No, zašto je baš sada ova tema ponovno u fokusu? Zašto je u 21. stoljeću, prepunom tehnoloških čuda i luksuza, povratak prirodi postao ključan za opću dobrobit? Odgovor leži u sve većem raskoraku između tempa modernog života i našeg urođenog ritma. Ljudi su, vjerovali ili ne, dizajnirani da budu u prirodi, da se povezuju s njom i da kroz tu povezanost pronalaze mir. A sada više nego ikada, istraživanja ukazuju na to koliko je frilustliv dobar za naš um, tijelo i duh.

Priroda kao lijek i utočište

Sve više istraživanja potvrđuje ono što smo intuitivno znali: priroda je lijek za tijelo i um. Studije pokazuju da provođenje vremena u zelenim prostorima smanjuje razinu stresa, poboljšava fokus i povećava osjećaj sreće. Prema jednom istraživanju, već 120 minuta tjedno u prirodi može značajno poboljšati naše mentalno zdravlje. No, kako smo uopće došli do točke gdje moramo planirati povratak prirodi?

U ovom su kontekstu nordijski koncepti poput friluftsliva postali svjetionici promjene. Ova filozofija, ukorijenjena u norveškoj kulturi, predstavlja način života koji poziva na redovito, svjesno povezivanje s prirodom. Kada osvijestimo što danas zapravo radimo, gotovo je nevjerojatno. Primjerice, imamo aplikacije koje nas podsjećaju da pijemo vodu ili dišemo pravilno, a potrebni su nam i filozofski koncepti poput friluftsliva da nas podsjećaju koliko je važan povratak jednostavnosti i činjenici da je priroda već tu. Trebamo joj se samo vratiti.

Zašto je priroda danas u trendu? Možda zato što smo umorni od prenatrpanih kalendara i digitalnog naprezanja. Možda zato što su ne tako davne pandemije i lockdownovi prisilili mnoge od nas da zaista cijenimo ono što smo često uzimali zdravo za gotovo. Ili možda zato što duboko u sebi znamo da smo stvoreni da dišemo svježi zrak, osjetimo kišu na licu i pustimo djecu da istražuju svijet oko sebe, bez straha od prljanja ruku.

Frilustliv i obiteljski život

Vjerojatno ste primijetili da djeca danas više vremena provode pred ekranima nego vani. Studija koju je proveo Common Sense Media pokazuje da prosječno dijete u dobi od 8 do 12 godina provodi gotovo 5 sati dnevno na digitalnim uređajima. Frilustliv u tom kontekstu posebno dolazi kao savršena protuteža digitalnoj dominaciji.

Izlazak s djecom na svježi zrak, bez strukture i bez pravila, može transformirati obiteljsku dinamiku. Djeca se uče biti kreativni kada istražuju prirodu, a roditelji imaju priliku vidjeti svijet njihovim očima. To nije samo terapija za vašu djecu, nego i za vas. Jer priznajmo, svi se osjećamo bolje nakon vikenda provedenog u prirodi nego nakon još jednog beskonačnog shopping maratona u trgovačkom centru.

Usto, sve je više kompanija koje podržavaju ovakvu vrstu filozofije, od brendova koji proizvode eco-friendly odjeću do startupa koji organiziraju „detox i retreat“ vikende. To nije slučajno. Ljudi sve više prepoznaju vrijednost jednostavnog života.

Kako početi prakticirati frilustliv?

Za razliku od minimalizma koji nas uči da je manje zapravo više ili popularnog hyggea koji govori o udobnosti i toplini doma, frilustliv nas poziva van – doslovno. To je filozofija koja stavlja prirodu u srce svakodnevice. To ne znači preseljenje u kolibu u šumi (osim ako to želite), već pronalaženje načina da se priroda integrira u vaš užurbani život. Skandinavci vjeruju da je vrijeme provedeno na otvorenom ključno za naše mentalno zdravlje.

Za razliku od skandinavskih planina, frilustliv ne zahtijeva posebnu opremu. Sve što vam treba je volja da izađete iz kuće i spojite se s prirodom, u bilo kojem obliku. Počnite malim koracima: ugasite mobitel, odvedite obitelj na najbližu livadu ili se prošetajte uz obližnju rijeku. Kroz takve male rituale polako ćete transformirati svoj način života i otkriti ljepotu jednostavnosti.

Često mislimo da boravak u prirodi mora biti spektakularan – planine, fjordovi ili barem neki nacionalni park. Ali, kod frilustliv filozofije je zanimljivo što njeno prakticiranje počinje već u vašem dvorištu, obližnjem parku ili čak na balkonu. Ključno je redovito izlaziti, bez velikih planova. Izađite na deset minuta s kavom u ruci i pustite misli da lete. Odaberite svoju malu zelenu oazu i pretvorite ju u mjesto gdje najradije “punite baterije”.

Ako malo dublje sagledamo stvar, djeca su zapravo prirodni ambasadori frilustliva – vole istraživati, skakati u lokve i igrati se blatom. Umjesto još jedne nove igračke ili poslijepodneva uz crtiće, organizirajte vikend šetnju šumom ili izlet na obližnje jezero. Pretvorite svakodnevne aktivnosti u avanture. Kiša pada? Super – obucite čizme i gledajte kako se obične lokve ispred vaše zgrade pretvaraju u najzabavnije iskustvo puno dječjeg smijeha.

Što se tiče ekrana i crtića, ako vam je teško postaviti granice, usvojite jednostavan pravilo: zamijenite sat vremena ispred tv-a običnom šetnjom. Povezivanje s prirodom nije oduzimanje vremena od uživanja, već davanje prostora vašem umu i tijelu za opuštanje. Ne broje se uvijek i samo veliki izleti i avanture. Frilustliv ne traži radikalne promjene, već male prilagodbe. Prošetajte do posla (ako možete), ručajte vani na klupi, ili jednostavno otvorite prozore dok radite. Poanta je u tome da prirodu unesete u svoj dan, umjesto da čekate savršene uvjete.

Dakle, friluftsliv nas uči da priroda nije udaljeno odredište već mjesto kojem uvijek možemo pripadati, ako joj se svjesno posvetimo. Ne trebate skupe planinarske čizme ni tjedne slobodnih dana – potrebni su samo otvoreni um, iskrena znatiželja i želja za povezivanjem s osnovama našeg postojanja.

Stoga, ako se osjećate preopterećeno i odvojeno od samog sebe, možda je vrijeme da se zapitate: Kada ste zadnji put osjetili miris svježeg zraka ili stajali bosi na travi? Odgovor vas zasigurno vodi prema tajni skandinavske sreće koju vrlo lako možemo pronaći u pojmu i lingvističkom dragulju kojem je posvećen ovaj članak i koji ujedinjuje slobodu (fri), zrak (luft) i život (liv).

Priroda ne traži savršenstvo, samo našu prisutnost – i to je ono što je zapravo čini tako moćnom.

Izvor naslovne fotografije: Pexels