Ježevi i gusjenice od kestena i čačkalica bili su apsolutni hit svake moje jeseni u djetinjstvu, a najviše sam uživala u skakanju u hrpe suhog lišća. Skupljanje šarenih listova odužilo se i do srednje škole. A i skakanje u lišće, ako sam u potpunosti iskrena. Jesen je ono godišnje doba koje vas baš zove da provodite vrijeme u prirodi i smišljate neke kreativne uratke. Ovo se posebno odnosi na vas roditelje jer jesen je puna ideja i aktivnosti koje možete raditi s djecom. Najbolje od svega je što su sve to aktivnosti u prirodi i potiču kreativnost i maštu. 

Nema do šume u jesen

Ima li boljeg gušta od šetnje šumom ili velikim parkom usred jeseni, kad lišće lagano pada i poprima nove boje ili tiho puca pod nogama? Ovo je samo po sebi već aktivnost, ali ima tu još hrpa stvari koje bi djeci mogle biti zanimljive – od branja gljiva i sakupljanja kestena, žireva ili češera, do skupljanja lišća i biljaka za herbarij. 

Prvi benefit je provođenje vremena u prirodi i kretanje, drugi je učenje djeteta da poštuje i uči o prirodi, a treći je razvijanje mašte i kreativnosti jednom kad dođete doma i krenete u izradu svojih projekata. Da ne spominjemo da ste daleko od tehnologije, što je veliki plus i za vas i za vašu djecu. 

Inovativne aktivnosti

Svaku od ove jesenske aktivnosti možete pretvoriti i u usputno učenje o prirodi i plodovima jeseni, o empatiji prema životinjama, o prirodnim pojavama. Ovo su samo neki od primjera:

Bingo u šumi - napravite bingo karticu s predmetima poput žutog lišća, gljiva, češera. Dajte djeci kartice i izazovite ih da pronađu sve predmete. Ovo je sjajan način da djeca nauče o prirodi u jesen.

Žirevi kao ukrasi - prikupite žireve s kapicama. Obojite ih ili ukrasite, a zatim ih zalijepite na privjeske za nakit ili privjeske za ključeve. Možete ih i oslikati markerima i od njih napraviti ukrase za bor, a sličnu stvar možete raditi i s češerima (nemojte da vas ulovi panika, ali uskoro će Božić). 

Jesenski vijenac - napravite čvrstu kružnu podlogu (od žičane vješalice ili kartona) i neka djeca na nju lijepe ili vežu lišće, češere, žireve i druge predmete kako bi napravili jesenski vijenac kojeg kasnije možete objesiti na vrata ili zid u dječjoj sobi.

Kesteni i čačkalice – klasična, ali uvijek nostalgična ideja. Uzmite kestene i s pomoću čačkalica od njih radite razne oblike ili životinje s djecom. Vama će to biti walk down the memory lane, a njima nova zabavna aktivnost u kojoj uživaju.

Hranilice za ptice - Prikupite češere, premažite ih maslacem od kikirikija, a zatim ih uvaljajte u sjemenke za ptice i objesite ih na drveće kako biste stvorili prirodnu hranilicu za ptice. Učite djecu da brinu o životinjama i prirodi.

Duga od jesenskih boja - Zamolite djecu da sakupe lišće svih boja koje mogu pronaći kako bi napravili "dugu od lišća". Neka poslože i poredaju lišće po bojama na veliku ravnu površinu ili platno za prekrasan prikaz. Od istih šarenih listova možete napraviti i ukrase koji će hvatati sunčeve zrake, samo ih dobro pritisnite u prozirnu foliju za sendviče, oblikujte i objesite na prozor. 

Kućice za vile - uz pomoć štapića, mahovine, lišća i kamenčića, djeca mogu graditi male "kućice" za vile, patuljke ili šumske životinje. Oslobodite njihovu maštu i kreativnost. 

Priroda, društvo i ostali benefiti

Ovakve i slične aktivnosti ne samo da će biti dobre za djecu jer provode vrijeme na svježem zraku i razvijaju svoju maštu i kreativnost. Ima tu još prednosti koje ovakva igra i aktivnosti osiguravaju. Priroda nudi mogućnosti da djeca koriste svih pet osjetila, a aktivnosti poput penjanja na drvo, izrade rukotvorina ili skupljanje plodova, dobre su i za razvijanje motoričkih vještina.

Isto tako, istraživanja pokazuju da vrijeme provedeno u prirodi može pomoći djeci da razviju bolju pažnju i smanje simptome poremećaja pažnje. Znate i sami da priroda ima umirujući učinak i pruža pauzu od previše stimulansa koji nas okružuju. Aktivnosti u prirodi daju djeci priliku da se usredotoče na nešto bez ometanja, što im pomaže da razviju strpljenje i koncentraciju. Kada djeca promatraju biljke, životinje i ekosustave, prirodno počinju postavljati pitanja poput “Zašto lišće mijenja boju?” ili “Kako vjeverice pronalaze hranu?”. Ova radoznalost postavlja temelje za znanstveno razmišljanje, eksperimentiranje, kritičko razmišljanje te donošenje zaključaka. 

Dakle, idući put kada s djetetom odete u prirodu, sjetite se da za njih to nije samo šetnja, već iskustvo koje prirodno potiče njihov emocionalni, kognitivni, tjelesni i socijalni razvoj.  

Izvor naslovne fotografije: Pexels