Ako se trudite njegovati zdrav život, već znate da je tjelovježba ključan dio tog puta. Čak i ako vježbate samo radi dobrog izgleda, činite svom tijelu višestruke usluge, a da toga možda niste ni svjesni. Kada vježbamo, svi se orijentiramo na neku drugu skupinu mišića, ali pitanje je koji se broj nas orijentira na jedan od najvažnijih mišića u našem tijelu – mišić duše.

Za sve vas koji u vježbanje ne uključuju onaj duhovni dio, nemojte da vas ovaj duhovno/holistični naziv mišića odbije od informiranja o ovom bitnom dijelu našeg tijela, u fizičkom i psihičkom aspektu. Za vas koji vježbate jogu i pilates, ovo vam je vjerojatno poznati teren. Za vas koji ne vježbate, pa, možda da počnete?

Gdje se nalazi mišić duše?

Krenimo s upoznavanjem osnovnih informacija o mišiću duše. Za početak, nije u prsnom košu, što bi možda prvo zaključili. Mišić duše ili psoas (izgovara se so-as) raste s obje strane kralježnice i proteže se bočno od dvanaestog prsnog kralješka (T12) do svakog od pet lumbalnih kralježaka.

Ako vam prethodni opis nije baš pomogao da predočite njegovu lokaciju, slika svakako hoće. Psoas je jedini mišić koji spaja kralježnicu s nogama. Kad vam ga tako opišemo, zvuči dosta bitno, ne? Proteže se skroz kroz trbušnu jezgru i zdjelicu i spaja se na bedrene kosti. Iliopsoas zapravo čini kombinacija dvaju mišića, iliacus i psoas major mišića.

Dakle kada hodate i dižete noge, za taj pokret zaslužan je psoas. Ali njegova uloga je čak i veća.

Važnost mišića duše

Osim što nam doslovno omogućava da hodamo, psoas je važan i za ravnotežu, fleksibilnost, snagu, integritet pokreta, pokretljivost zglobova te normalnu funkciju organa.

On drži naša leđa uspravnima kada sjedimo, kada radimo trbušnjake, on je mišić koji vuče abdomen u zrak, pokreće naše kukove kada stojimo i ležimo, omogućuje dizanje i pokretanje nogu, stabilizira bedrenu kost kada mičemo kukovima.

Još jedna ključna veza koju psoas ima je ona s dijafragmom. Psoas je vezivnim tkivom povezan s dijafragmom te utječe i na naše disanje, kao i na refleks straha. Povezan je i s reptilskom dijelom našeg mozga, najstarijim unutarnjim dijelom moždanog debla i leđne moždine. 

Kako njegovati i jačati svoj mišić duše?

Potrebno je težiti tome da nam psoas bude snažan, ali fleksibilan. Jedan način je da ga vježbamo i treniramo. Ovo su neke od vježbi koje jačaju naš psoas.

Drugi način je da ga naučimo opustiti kada je potrebno. Zapamtite, snaga plus fleksibilnost jednako sretni psoas.

Isto tako, postoje neke poze (čak ne ni vježbe) u kojima je psoas u stanju potpune opuštenosti i takve nam poze omogućuju da se i psihički osjećamo smirenije.

Ono kako tretiramo svoje tijelo, uvijek je povezano s onime kako se osjećamo i u kojem nam je stanju um.

Psoas i uloga u donošenju fight or flight odluka

Drugi način da njegujemo svoj mišić duše je da budemo opušteni, mirni i sjetimo se duboko disati. Jer zapamtite ovo, kada ste vi u grču, i vaša duša, pardon, mišić duše je u grču. S jedne strane to može utjecati na to da se osjećate tjeskobno i anksiozno, ali zgrčeni psoas znači i bolove u donjem dijelu leđa i koljenima.

Zgrčeni psoas pritišće organe i živce, ometa kretanje tekućina u tijelu, mijenja disanje dijafragme. Sve to ometa naše psihičko blagostanje.

Budući da smo spomenule da je psoas vezan za reptilski dio našeg mozga, koji je pak vezan za fight or flight mode, jasno vam je da to sve skupa ne može, a da ne utječe jedno na drugo.

Ukratko, zgrčeni psoas ne znači samo bolove u tijelu, već i slanje negativne informacije do reptilnog dijela mozga, što onda znači strah, anksioznost, strepnja, napetost.

Ono što može dovesti psoas do flight mode-a i stanja zgrčenosti je neka proživljena trauma koja nas tjera na bijeg od opasnosti, ali i svakodnevni stres kojem smo izloženi.

I stručna literatura bavi se mišićem duše

O psoasu su čak napisane i knjige. Tako je somatska edukatorica Liz Koch u svojoj knjizi The Psoas Book napisala kako mišić duše “utjelovljuje našu želju za preživljavanjem i našu volju za napredovanjem.”

Zdrav, fleksibilan i opušten psoas vraća nam vitalnost, dok njegova zgrčenost i slabost dovodi do nestabilnosti organizma – i fizičke i psihičke, od problema s hodanjem i disanjem, do stanja stresa i osjećaja anksioznosti.

Dugo sjedenje nije prijatelj vašeg psoasa

Još jedna bitna stavka za spomenuti je ta da dugo sjedenje i stajanje u istom položaju može opteretiti psoas. Ako imate sjedilački način posla, sjetite se raditi male pauze, ustati, napraviti par vježbi rastezanja, uzeti par minuta za kratku šetnju. Hodanje je odlična tjelovježba koja opušta psoas.

Izvor naslovne fotografije: Pexels