Iako sve počinje naizgled nevino: malo reklama za Black Friday, nekoliko polica s trendi ukrasima, već sredinom studenog trgovine se preko noći pretvore u pravi blještavi spektakl. Marketing je poput mamca za ribu – sve blješti, sve sjaji, sve obećava, dok smo mi (posebno Hrvati), kao u hipnotičkoj ekstazi, itekako spremni potrošiti čak i ono što nemamo.

Lovci na idealne poklone

Kada u studenom započnu reklame i posebne ponude, u trenutku se svi pretvaramo u lovce na idealni poklon – tu jednu stvar koja će nam, navodno, donijeti sreću i/ili razveseliti sve one do kojih nam je stalo. Koliko smo puta do sada povjerovali u tu priču? Moderna kultura gotovo je dogmatski zakucala to uvjerenje u naše mozgove: da sreća, radost i obiteljsko zadovoljstvo dolaze u obliku dara. I ne bilo kojeg, već onog kojeg je nemoguće kupiti bez "posebne ponude."

Marketingaši nisu glupi, oni su itekako svjesni da ljudi žele taj savršeni blagdanski trenutak, tu idiličnu scenografiju. Pokušavaju nam prodati ideju da će najnoviji gadget, dekoracija ili komad dizajnerske odjeće učiniti naše živote potpunima. Međutim, prava istina je daleko od tih lažnih obećanja – što brže trčimo za materijalnim, to smo emocionalno prazniji.

Black Friday postaje Black November

Ako ste pomislili da ćete Božić dočekati mirni i zadovoljni, prevarili ste se – još prije nego što zamislite, stiže Black Friday. Nadamo se da niste dovoljno naivni da mislite kako traje jedan dan jer on već nekoliko godina za redom traje cijeli mjesec. A za što? Još jedno sniženje na tv uređaj koji vjerojatno već imate (i još rjeđe gledate) ili na još jedan parfem koji vas nikad neće podsjetiti na ljubav i zajedništvo.

Black Friday postao je globalni fenomen jer on više ne označava samo američku kulturu, već i hrvatski, europski i sveprisutan trend koji u najmanju ruku oslikava gubitak zdravog razuma. U Americi, gdje je Black Friday potekao, sceni se može dodati čak i fizičko nasilje – guranje, tučnjave i stampedo za televizorom na sniženju od 50 %. No, i mi smo tu igru brzo prihvatili. Nećemo se fizički gurati, ali ćemo unedogled scrollati po online trgovinama, u strahu da ćemo propustiti najbolju ponudu godine (iako, da se razumijemo, na hrvatskom tržištu ponude nisu ni blizu onima kao u Americi).

Može li FOMO (Fear Of Missing Out) postati JOMO (Joy Of Missing Out)?

Strah od propuštanja (engl. FOMO), prije svega se formulira uz psihološki trik koji nas tjera da kupimo stvari koje nam realno nisu potrebne. Samo je dovoljno da nam netko pokaže da je ponuda ograničena i već smo u onom histeričnom stanju kupovine gdje na trenutak izgubimo kompas. Marketing ne igra na naše racionalne odluke. Igra na naše emocije, strahove i tišinu u našim životima koju želimo ispuniti.

A gdje smo mi u cijeloj ovoj priči? Ako ste majka i/ili poslovna žena, vjerojatno osjećate dvostruki pritisak – prvo kao roditelj koji pokušava stvoriti blagdansku čaroliju, a zatim kao žena u poslovnom svijetu gdje konkurencija i financijski pritisci ne posustaju ni krajem godine. Baš naprotiv - dok se borite za mjesto na tržištu, konzumeristički svijet od vas traži da istovremeno budete i supermama koja je posvećena božićnim pripremama. Sve se to odvija pod okom modernog društva, koje vam iz sjene šapuće da je vaša dužnost stvoriti savršene uspomene za svoju obitelj. 

Ne zaboravimo i obiteljska fotografiranja sa savršenim božićnim kulisama gdje svi namontirani za 300 ili 400 eura dolazite stvoriti obiteljsku idilu koju ćete staviti na policu za uspomenu i rijetko kada ponovno pogledati (a kamoli emotivno proživjeti). Ako treba, uzet ćete i slobodan dan, samo da ugrabite termin koji kod poznatijih fotografa u prosjeku nestane već u rujnu, odmah nakon povratka s ljetnog godišnjeg odmora.

Zapitajmo se, nije li vrijeme da FOMO okrenemo na JOMO i krenemo uživati u sitnicama koje čine život lijepim, bez pritiska?

Kako vratiti smisao blagdanima?

Sve to dovodi nas do točke u kojoj sami sebe pitamo što nam se dogodilo i gdje smo se putem toliko izgubili, u koju ulicu krivo skrenuli. Negdje, na nekom raskrižju predblagdanska atmosfera još je uvijek tamo i strpljivo čeka da se vratimo i ponovno postanemo „svoji“. Vrijednost ovog vremena nije u stvarima koje ćemo staviti pod bor, već u zajedničkom vremenu koje možemo provesti sa svojim voljenima. Blagdani bi trebali biti proslava ljubavi, radosti i svega onoga što život čini posebnim, a ne samo sezona u kojoj ćemo posuditi novac za još jednu stvar koja će već za nekoliko dana i tjedana biti zaboravljena.

Nije teško vratiti smisao blagdanima. Dovoljno je postaviti samima sebi nekoliko jednostavnih pravila uz koja ćemo se lakše obuzdati i ostati trezvenijima i otpornijima na svo to konzumerističko svjetlucanje oko nas.

Za početak, postavite budžet koji vam stvarno odgovara. Neka taj budžet bude utemeljen na vašim stvarnim prioritetima i mogućnostima. Zatim, prije nego što kupite bilo koji predmet, zapitajte se hoće li vam on stvarno donijeti dugotrajno zadovoljstvo – ili je samo trenutno rješenje za stres koji osjećate. Pitajte se i je li to zaista neophodno i dobro blagdansko rješenje za darivanje vaših najdražih.

Kreirajte popis poklona temeljena na vrijednostima osobe koju darujete ili iskustvu za koje znate da bi ju razveselilo i obogatilo. Ručno napisana emotivna poruka ili kolači koje ste sami ispekli mogu imati daleko veću vrijednost nego što mislite. Ideja je odmaknuti se od standardnih blagdanskih must-have darova i stvoriti poklone koji će se pamtiti.

Smanjite očekivanja. Nekada su blagdani predstavljali jednostavnost, tišinu i zajedničko provođenje vremena s obitelju uz uživanje u blagdanskim delicijama i smijehu. Odbacite pritisak stvaranja savršenih blagdana jer savršenstvo ne postoji. Usmjerite fokus i trud na minimalizam i na ono što je vama i vašoj obitelji važno, isplanirajte zajedničko obiteljsko vrijeme i stvorite vašu autentičnost.

Umjesto da se fokusirate na kupovinu i materijalizam, usmjerite to na nešto korisnije. Stvorite blagdansku listu obiteljskih aktivnosti, pokušajte biti opušteniji i više prisutni, potaknite obitelj na volontiranje i sudjelovanje u akcijama za pomoć potrebitima.

Pravo zadovoljstvo dolazi kad odbacimo površnost i otvorimo oči za prave trenutke radosti. Studeni i prosinac nas vuku u hiperprodukciju, brzinu i labirint blještavih reklama koje nam govore da nas čekaju posebne ponude koje ne bismo smjeli propustiti. No, istina je da nam ništa od tih ponuda neće vratiti onaj mir i sreću koju propuštamo i gubimo u svakodnevnoj jurnjavi.

Ako uistinu želite preživjeti konzumerističko ludilo, možda je najbolja odluka jednostavno odustati. Zatvorite oči na blještavilo i počnite osluškivati vlastito srce i misli. Mogli biste se iznenaditi što ćete čuti i otkriti.

Izvor naslovne fotografije: Pexels