Sve češće se pitamo: može li žongliranje bezbroj zadataka, u svakodnevici kakvu smo navikli živjeti, povećati rizik od ozbiljnih zdravstvenih problema?
Znanstvena istraživanja i mišljenja stručnjaka sve više ukazuju na zabrinjavajuću poveznicu između multitaskinga, stresa i – da, dobro ste pročitali - dugoročnog rizika za moždani udar. Vrijeme je da bacimo pogled iza kulisa multitaskinga kao modernog alata i sagledamo što sve njime riskiramo.
Multitasking + stres = rizik za moždani udar
U teoriji, multitasking izgleda kao supermoć: uz njega radite dvostruko više stvari u pola manje vremena. No, stvarnost je daleko od tog mita. Naše tijelo i mozak jednostavno nisu stvoreni za istovremeno obavljanje više zadataka, barem ne u kontinuitetu i bez pauze. Istraživanja sa Sveučilišta Stanford pokazuju da multitasking zapravo smanjuje produktivnost jer naš mozak konstantno skače s jednog zadatka na drugi, trošeći pri tome dragocjenu mentalnu energiju. Uz to, stručnjaci su dokazali da česta izmjena zadataka povećava razinu kortizola – hormona stresa.
Stres nije samo prolazni osjećaj nelagode. Kada postane kroničan, utječe na sve aspekte našeg zdravlja, uključujući kardiovaskularni sustav, imunitet i mentalno zdravlje. Kada multitaskamo, posebno u visokim dozama, radimo nešto vrlo slično onome što bismo radili pod pritiskom, u stresnim uvjetima. Zbog toga se naše tijelo i mozak stalno nalaze u stanju pripravnosti, što može biti iznimno iscrpljujuće, ali i zdravstveno ugrožavajuće. Naime, kronični stres podiže krvni tlak, narušava kvalitetu sna, povećava sklonost upalnim procesima u tijelu, a sve su to, između ostaloga, faktori rizika za moždani udar.
To potvrđuju i istraživanja Američke udruge za srce koja su pokazala da ljudi koji žive u stalnom stresu imaju čak do 50 % veći rizik od moždanog udara. Kod žena koje balansiraju između majčinstva, posla i drugih obaveza, taj rizik se povećava jer su izloženije stalnom emocionalnom i fizičkom naporu. Stres preopterećuje živčani sustav, što stvara začarani krug – što više multitaskamo, to smo pod većim stresom, što nas dovodi sve bliže ozbiljnim zdravstvenim posljedicama.
Wellbeing kao ključ do zdravlja
Sve što smo dosad rekli o multitaskingu, stresu i mogućim posljedicama poput moždanog udara, vraća nas na jedno osnovno pitanje: kako se sve ovo može izbjeći, a da ipak ostanemo ukorak s modernom svakodnevicom? Suvremeni svijet ne nudi pauzu, ni sporiji ritam, no to ne znači da smo osuđeni na stalnu iscrpljenost. Ključ je, zapravo, u wellbeingu – svjesnom upravljanju mentalnim i fizičkim zdravljem te pronalasku strategija koje nas podržavaju, a ne sabotiraju.
Wellbeing predstavlja korak natrag od multitaskinga, korak prema stvaranju stabilnih temelja za sve izazove koji dolaze. Ako ne znate otkuda zapravo krenuti, najprije postavite vlastite granice do kojih možete (i želite) ići. Fokus vam treba uvijek biti važniji od kvantitete zadataka koje trebate odraditi. Duboko udahnite i upravljajte svojim obavezama uz postavljanje prioriteta. Ne brinite ako će vam se uvođenje ovih promjena razvući na duži period. Potrebno je vrijeme na usvojite nove načine funkcioniranja. Znate kako se kaže – malim koracima do cilja.
Načini za smanjenje stresa i multitaskinga
Uvedite digitalnu detoksikaciju i redovito ju prakticirajte. Iako se čini da je to nemoguće jer je danas gotovo sve što radimo povezano s ekranima i digitalnim uređajima, može se. Digitalni odmor ne bi trebao biti izbor nego nužnost jer vrijeme bez ekrana, kada god odredite da si ga možete priuštiti, direktno smanjuje osjećaj preopterećenosti. Ako ne vjerujete, samo pokušajte.
Trenirajte mozak da bude „ovdje i sada“. To možete postići uz mnoge tehnike, ali jedan od najboljih i najjednostavnijih načina je mindfulness. Kada osjetite da vam je svega previše, uz kratko usmjeravanje pažnje na sadašnji trenutak, postići ćete smireniji um i otpustiti potrebu za jurnjavom i multitaskingom. Također, dobra stvar kod mindfulnessa je što ga možete prakticirati uvijek i svugdje. Dovoljno je samo zatvoriti oči i uloviti fokus na nekoliko trenutaka.
Zamijenite perfekcionizam realnošću. Nije uvijek važno da sve ispadne savršeno, a osim toga čak i onda kada vi mislite da je savršeno, zapravo nije jer savršenstvo ne postoji. Umjesto da si zadajete presing kako morate odraditi baš sve, pokušajte si postaviti realne ciljeve i zatražite pomoć kada vam zatreba. Nitko nije superheroj, čak niti tada kada se tako osjećamo.
U konačnici, najvažnije je da ste uvijek u dobroj koordinaciji s vlastitim tijelom. Iako nekome može zvučati smiješno, naš organizam je divno postavljen na način da nam svakodnevno šalje signale. Osluškujte ga i radite u skladu s njegovim potrebama. Tijelo i um će vam biti zahvalni, a osim toga, najvažnije od svega je svaki dan se sjetiti kako je vaše zdravlje važnije od još jednog obavljenog zadatka.
Dakle, idući put kad krenete obavljati deset stvari odjednom, sjetite se: jedan zadatak u potpunom fokusu vrijedi više nego deset obavljenih polovično – i to vam može spasiti život.
Izvor naslovne fotografije: Pexels
