U eri autentičnosti na zahtjev, gdje se svi trude biti što stvarniji dok istovremeno kroz filtere prikrivaju i najmanju nesavršenost, postaje sve teže razlikovati tko je stvaran, a tko igra društvenu ulogu. 

Fejk ljudi nisu nužno zli, ali su iscrpljujući. Oni su ti koji na svako tvoje “Nije mi dan” odgovaraju s “Ma samo pozitivno.” Oni su ti koji umjesto stvarnog razgovora nude insta-filtrirane floskule, čiji su savjeti Google-generirani, a briga marketinški upakirana. Njihove su fraze kao ambalaža skupog poklona koji, kad ga otvoriš, unutra nema baš ništa.

Kako prepoznati fejk osobu?

Fejk osobe su ljudi koji uvijek imaju pravi odgovor, savršen osmijeh, fraze spremne za svaku priliku. Govore stvari poput: “Ja ti uvijek kažem sve u lice”, ili “Ma ja ti volim biti iskrena, znaš mene”.

Danas, dok se svi natječemo za pažnju, prostor i validaciju, fejk je postao funkcija preživljavanja. I nije rezerviran samo za influencere i startupe. Naći ćeš ga u WhatsApp grupama među mamama, u uredskim kuhinjama, među frendovima s faksa i čak, što je najgore, u vlastitom obiteljskom krugu. No, ništa nije toliko zajedničko svim ljudima kao potreba za istinom i toliko frustrirajuće kao susret s lažnom verzijom nečijeg karaktera. Posebno kad se ta laž skriva iza "toplih" fraza i lažne brige.

Ali evo što je posebno važno: fejk ljudi ostavljaju trag. I ne, ne mislimo na društvenim mrežama, nego emocionalni trag. Oni iscrpljuju, zbunjuju, manipuliraju. A ono što ih najčešće odaje nisu njihova djela, nego riječi. Fraze koje ponavljaju kao mantru, koje zvuče pametno, empatično, prijateljski, dok istovremeno predstavljaju samo oblik kontrole, distance ili prikrivanja nesigurnosti.

Ako ste ikada izašašli s nekog sastanka, druženja, telefonskog poziva ili roditeljskog sastanka i osjetili se emocionalno dehidrirani, velike su šanse da ste upravo bili izloženi fejk osobi. Zato je vrijeme da prestanemo gurati te osjećaje pod tepih i naučimo ih prepoznati.

U nastavku razotkrivamo koje su najčešće fraze fejk ljudi, zašto nas iscrpljuju i kako ih razotkriti – ne da bismo stvorili više paranoje, nego da bismo ponovno počeli tražiti ono stvarno. Ne samo kod drugih, nego i kod sebe.

Fraze koje su upozorenje

Nećemo ih samo nabrojati – analizirat ćemo ih. Jer iza svake stoji obrazac manipulacije, emocionalne distance ili društvene mimikrije.

“Samo pozitivna energija, molim!”

Zvuči kao afirmacija, ali često je pasivno-agresivna rampa svemu što ne odgovara njihovoj slici savršenog života. Ako si pod stresom, tužan ili ogorčen, nisi dobrodošao. Tvoj realan život smeta njihovom PR-u.

Ova fraza je često štit za emocionalnu nezrelost. Istinska bliskost nije samo u osmijehu, već i u ranjivosti. Ako netko ne zna prihvatiti tvoju lošu fazu, možda nije fejk, ali sigurno nije tvoj čovjek.

“Ne dramim, ali…”

Svaka rečenica koja počinje s “ne”, a slijedi je upravo ono što negira, zaslužuje crvenu zastavicu. Ova fraza je kao disclaimer za pasivnu agresiju. Npr. “Ne želim se miješati, ali…” – guess what, upravo se miješaš.

Fejk ljudi koriste ovu konstrukciju da bi ti rekli nešto neugodno bez odgovornosti. To je emocionalni ghosting i to na rate.

“Ako ti to tako vidiš…”

Ova je hit među ljudima koji ne žele priznati svoju grešku pa odgovornost prebace na tvoju percepciju. Sugeriraju da si “preosjetljiva” ili “neobjektivna”, dok izbjegavaju razgovor. To nije komunikacija. To je gaslighting sa šlagom.

“Ja samo govorim istinu.”

Jedna od najopasnijih fraza. Ne zato što istina boli, nego zato što je često alibi za emocionalnu okrutnost. Fejk ljudi se vole skrivati iza “brutalne iskrenosti”, iako ih zapravo vodi ego, a ne empatija. Iskrenost bez konteksta i suosjećanja nije hrabrost, već nasilje u finom pakiranju.

„Svi tako misle, ne samo ja“

Ova rečenica u prijevodu znači: "Nemam hrabrosti reći da je to samo moje mišljenje.”

Ovo je taktika stvaranja pritiska grupnog mišljenja, iako često nije istinita.

„Ne budi tako osjetljiva“

Ako ovo čujete puno puta, ne, nije stvar u vama. Osobe koje izgovaraju ovakve izjave, ne žele preuzeti odgovornost za ono što su rekle. Umjesto da prepoznaju kako su njihove riječi povrijedile drugu stranu, fejk ljudi radije etiketiraju druge kao preosjetljive.

Fejk u poslu, partnerstvu i roditeljstvu

Fejk ljudi nisu rezervirani samo za prijateljske odnose. Oni su i u coworking prostorima, partnerskim terapijama, pa čak i na roditeljskim sastancima.

U biznisu često dolaze u obliku “gurua” koji obećavaju instant bogatstvo uz “samo 15 minuta dnevno rada” (i 999 eura tvoje ušteđevine). Na društvenim mrežama to su oni koji stalno objavljuju selfije sa zahvalnošću, a u roditeljstvu ih najčešće prepoznaješ po “savršenoj obitelji” na Instagramu, dok u stvarnosti nemaju ni sekundu vremena za stvarni razgovor s djetetom.

Kako se zaštititi?

Nema univerzalnog recepta, ali postoje alati. Počni s vlastitom intuicijom. Ona je tvoje najjače oružje.

• Postavi granice i gledaj kako reagiraju. Fejk ljudi granice vide kao prijetnju.
• Promatraj kontinuitet, ne samo trenutak. Autentičnost se vidi u malim, dosljednim ponašanjima, ne u jednoj velikoj gesti.
• Pitaj se: osjećam li se iscrpljeno nakon ovog odnosa? Ako da, možda si emocionalno "fejkan".

Dakle, budući da fejk ljudi koriste fraze kao paravan, ako znaš što slušati, vidjet ćeš kroz njih. Ne moraš biti cinična. Samo budi budna. Jer ono što izgleda kao podrška, može itekako biti i “brendirana” briga.

Izvor naslovne fotografije: Pexels