Svatko tko imalo razmišlja o životu, zna da je vrijeme luksuz koji se, paradoksalno, ne može kupiti, ali ga zato svakodnevno rasipamo kao da je neograničen resurs. 

U skladu s time, ovakav scenarij vam je sigurno poznat: budilica zvoni, hvatate telefon, bacate pogled na notifikacije, možda se izgubite u doomscrollingu. Zatim posao, obaveze, povratak kući, mentalna iscrpljenost. I tako svaki dan. 

Gdje je tu prostor za vas i za ono što stvarno želite? Kako izaći iz tog začaranog kruga i živjeti sretniji i ispunjeniji život?

Vrijeme nije izgubljeno, samo ste ga dali nečemu drugome

'Ajmo početi s ovime: ako biste danas dobili dodatnih sat vremena, kako biste ga proveli? 

Zamislite se na trenutak nad ovim pitanjem. Možda biste rekli: "Napokon bih se odmorio" ili "Uzeo bih vrijeme za sebe". No realnost je takva da bi mnogi od nas vjerojatno opet besciljno skrolali kroz Instagram ili odgovarali na još jedan mail koji zapravo uopće nije hitan.

Rachel Botsman, autorica knjige Who Can You Trust?, piše kako danas ne trošimo vrijeme – mi ga dajemo “u vjetar”. Svaka notifikacija, svaki lajk, svaki sastanak koji "morate" odraditi, svaki put kad kažete "nemam vremena", zapravo znači da ste svoje vrijeme već nečemu dali. Vrijeme nije nestalo, samo je završilo u pogrešnim rukama.

Vratiti vrijeme ne znači raditi manje, nego raditi pametnije. Znači eliminirati ono što vam ne donosi vrijednost i svjesno birati ono što vam je bitno. Možda će vam trebati radikalan rez – brisanje aplikacija koje vam bespotrebno oduzimaju sate ili reprogramiranje načina na koji komunicirate. No, što prije to shvatite, prije ćete imati osjećaj da vi upravljate vremenom, a ne ono vama.

Zašto se bojimo novih stvari? 

Kada ste posljednji put napravili nešto po prvi put? 

Ne mislimo ovdje na neku ogromnu životnu promjenu poput preseljenja u drugu državu, nego na male stvari kao što su probati jelo koje nikad niste jeli, otići na sat plesa, sjesti u kafić u kojem nikad niste bili…

Neuroznanstvenici kažu da mozak voli obrasce i sve ono što mu je poznato jer mu to daje osjećaj sigurnosti. No ono što nas najviše pokreće je upravo suprotno: osjećaj novog. Kada radimo nešto prvi put, naš mozak oslobađa dopamin, hormon zadovoljstva, koji nas čini sretnijima i mentalno svježijima. Zato pokušavanje novih stvari nije samo avanturistički čin, to je znanstveno dokazan način da povećate osjećaj zadovoljstva u svakodnevnom životu. 

Ako osjećate da ste zapeli u rutini, nemojte čekati neku magičnu promjenu izvana. Izazovite sami sebe. Upišite tečaj fotografije, naučite svirati instrument, idite na izlet na mjesto na kojem nikad niste bili. Najbolji dio u svemu tome je što više novih stvari isprobavate, to ćete ih lakše prihvaćati u budućnosti.

Navike nisu seksi tema. Nitko se ne uzbuđuje oko dosljednosti i kontinuiranog rada. Ali su one temelj svake velike promjene. 

James Clear, autor knjige Atomic Habits, kaže da ako želimo promjenu, moramo prvo promijeniti način na koji funkcioniramo svaki dan. Tu zapravo nema neke velike filozofije, odnosno, to je svakome jasno kao dan. No, često je teorija jedno, a praksa nešto sasvim drugo.

Zato, zaboravite na velike rezove i drastične odluke. Male, dosljedne promjene čine najveću razliku. Želite biti zdraviji? Ne trebate odmah preokrenuti prehranu i krenuti u teretanu šest puta tjedno. Počnite s desetominutnim šetnjama i dodajte jedan zdravi obrok dnevno. Želite manje stresa? Ne trebate ići na retreat u Indiju. Počnite s pet minuta disanja ujutro bez telefona.

Ključ je u tome da ne odugovlačite. Počnite danas. Bilo da se radi o minijaturnoj promjeni, novome ritualu, izbacivanju jedne stvari koja vam oduzima energiju ili nečemu sasvim desetome. 

Zapamtite da je danas početak svega što želite sutra.

Mozak voli novost – i zato biste trebali i vi

Evo još jednog dobrog pitanja za razmišljanje. Jeste li se ikad zapitali zašto djeca izgledaju toliko sretnije od odraslih? Nije stvar samo u nepostojanju računa za režije i e-mailova koji se gomilaju, nego u nečemu dubljem. Djeca stalno istražuju, igraju se i otkrivaju svijet bez straha. A mi odrasli? Zaglavili smo u rutini, ponavljamo iste obrasce i uvjeravamo se da je “sigurna zona” jedino ispravno mjesto na kojem trebamo biti.

Ali evo nečega što bi vas trebalo probuditi: eksperimentiranje s novim stvarima doslovno može reprogramirati vaš mozak i učiniti vas sretnijima.

Kao, što smo već napomenuli ranije, znanstvenici su dokazali da naš mozak obožava novosti. Kada radimo nešto novo, oslobađa se dopamin, hormon koji nas tjera da se osjećamo dobro. Ne govorimo samo o ekstremnim stvarima poput skakanja iz aviona ili preseljenja u drugu zemlju. Čak i male promjene poput nove rute do posla, drugačijeg doručka ili novog hobija, mogu pobuditi taj osjećaj svježine i uzbuđenja.

Istraživanje objavljeno u časopisu Neuron pokazalo je da su ljudi koji redovito uvode novine u život osjetili veći osjećaj zadovoljstva i smanjenu razinu stresa. Drugim riječima, ako vam se život čini sivim, možda nije problem u njemu, nego u tome što se ponavljate.

Što ako ne znate gdje početi?

Još jednom ponavljamo, eksperimentiranje ne znači nužno radikalne životne promjene. Počnite s nečime sasvim jednostavnim:

• Promijenite playlistu koju slušate ujutro i umjesto istih starih hitova, otkrijte novi žanr.
• Isprobajte novu hranu. Čak i ako mislite da ne volite sushi, možda se iznenadite.
• Promijenite svoj dnevni raspored. Ustanite ranije ili radite pauze na drugačiji način.
• Pokrenite razgovor s nepoznatim ljudima. Nikad ne znate kakve će vas priče inspirirati.
• Uključite se u neki novi projekt ili hobi kao što su crtanje, ples, fotografija ili nešto što ste oduvijek htjeli probati.

Umjesto da čekate da se nešto samo od sebe promijeni, prihvatite mindset eksperimenta. Pitajte se:

• Što bi se dogodilo da…?
• Kako bi se moj dan promijenio ako…?
• Što mogu napraviti drugačije danas?

Kad eksperimentirate, ne postoji neuspjeh – postoji samo učenje. A to učenje vodi do rasta, razvoja i - ono najvažnije: do sreće.

Život nije samo to-do lista, već nešto što svjesno kreiramo

Da sumiramo: možete i dalje živjeti kao da ste pasivni promatrač vlastitog vremena, preplavljeni obavezama, izgubljeni u ponavljajućim obrascima, nesvjesni kamo idete. Ili možete jednostavno preuzeti odgovornost i odlučiti da je vaše vrijeme zaista vaše.

Pokušajte gledati na svoj dan kao na platno na kojem sami slikate. Nema točnih ili krivih poteza – postoji samo ono što vi birate. Vratite vrijeme koje vam pripada, isprobajte nove stvari koje će vas probuditi iz rutine i izgradite navike koje će vas voditi prema boljoj verziji sebe.

Jer ako to ne učinite vi – neće ni nitko drugi.

Izvor naslovne fotografije: Pexels