Zamislite da se svakog mjeseca nekoliko milijuna zaposlenika probudi s grčevima toliko snažnima da ne mogu uspravno stajati. Da ih boli donji dio leđa, da osjećaju mučninu, da povraćaju, da imaju proljev, da jedva uspijevaju sjediti na sastanku, da ih bol iscrpi do te mjere da im koncentracija nestane prije prve jutarnje kave.

Bi li netko tada rekao: “Ma proći će” ili “Samo popij nešto protiv bolova” ili "To je normalno"? Vjerojatno ne. A upravo to milijuni žena diljem svijeta i dalje slušaju gotovo svakog mjeseca.

Možda zato rasprava o menstrualnom dopustu nije samo pitanje radnog prava, nego pitanje toga koliko ozbiljno društvo shvaća iskustvo polovice stanovništva.

Zašto je toliko teško povjerovati ženama?

Možda zato što menstruaciju ne možemo vidjeti. Ne postoji gips, ne postoji temperatura od 39, ne postoji rendgenska snimka koja pokazuje grč. Bol ostaje nevidljiva, a to često izaziva sumnju.

Istraživanja godinama upozoravaju da se bol žena u zdravstvenom sustavu nerijetko podcjenjuje u odnosu na muškarace.

To, naravno, ne znači da liječnici namjerno ignoriraju žene, ali znači da postoje duboko ukorijenjeni obrasci prema kojima se ženska (menstrualna) bol prečesto normalizira.

Što je menstrualni dopust?

Menstrualni dopust označava mogućnost da osoba zbog izraženih simptoma menstruacije izostane s posla bez uobičajenih posljedica koje bi pratile neopravdani izostanak.

To pravo nije automatsko, niti ga koristi svaka žena. Da biste ga dobili, potrebno je dobiti službenu liječničku procjenu zdravstvenog stanja, a zatim otvoriti bolovanje. Ne postoji unaprijed određeni broj dana za sve, a trajanje takvog dopusta ovisi o pojedinom slučaju i medicinskoj procjeni.

Važno je naglasiti i da modeli menstrualnog dopusta nisu niti približno svuda jednaki. Negdje je riječ o posebnom plaćenom dopustu, negdje se koristi postojeći sustav bolovanja uz pojednostavljenu proceduru, negdje ga nude samo pojedini poslodavci. I dalje ne postoji jedinstveni europski model.

Crna Gora napravila veliki iskorak za zdravlje žena

Međutim, izgleda da je svijet i u tom smjeru otišao korak dalje, a ova tema ponovno je došla u fokus medija jer je Skupština Crne Gore u ponedjeljak usvojila izmjene Zakona o zdravstvenom osiguranju kojima se uvela mogućnost plaćenog menstrualnog dopusta.

Novo zakonsko rješenje ne odnosi se na sve žene koje imaju menstruaciju, nego na one kojima su dijagnosticirane ginekološke bolesti koje uzrokuju izrazito bolne menstruacije.

Pravo se odnosi na žene koje boluju od stanja poput:

• endometrioze
• mioma
• sindroma policističnih jajnika (PCOS)
• upalnih ginekoloških bolesti
• polipa
• drugih dijagnoza koje uzrokuju sekundarnu dismenoreju.

Riječ je o zdravstvenim stanjima koja mogu izazvati izrazito jake grčeve, kroničnu bol, mučninu, iscrpljenost i druge simptome koji ozbiljno otežavaju svakodnevni život i obavljanje radnih obveza.

Prema novom zakonskom rješenju Crne Gore, ženama kojima je potvrđena sekundarna dismenoreja priznaje se poseban status privremene nesposobnosti za rad tijekom najtežih dana menstrualnog ciklusa.

Drugim riječima, zakon prepoznaje da postoje situacije u kojima menstrualna bol nije tek prolazna nelagoda, nego stvaran zdravstveni problem koji može privremeno onemogućiti rad.

Ova odluka mnogo je više od pitanja nekoliko dana izostanka s posla. Ona šalje važnu poruku da jaka menstrualna bol nije nešto što bi žene trebale podnositi u tišini ili opravdavati pred poslodavcima, kolegama ili društvom.

Koje zemlje imaju menstrualni dopust?

Najpoznatiji europski primjer je Španjolska, koja je 2023. postala prva europska država koja je zakonom omogućila plaćeno bolovanje zbog izrazito bolnih menstruacija. 

Izvan Europe, različiti oblici menstrualnog dopusta postoje već desetljećima u zemljama poput Japana, Južne Koreje, Indonezije, Tajvana, Vijetnama, Zambije. Međutim, pravila se značajno razlikuju, od plaćenog do neplaćenog dopusta, od nekoliko dana mjesečno, do mogućnosti korištenja samo uz određene uvjete.

Zanimljivo je da dostupnost prava ne znači uvijek i njegovo korištenje. U nekim državama žene izbjegavaju koristiti menstrualni dopust zbog straha od stigme, nepovjerenja kolega ili mogućeg negativnog utjecaja na karijeru.

Što kaže Europska unija?

Europska unija trenutno nema zajedničku direktivu koja bi državama članicama propisivala uvođenje menstrualnog dopusta. 

Međutim, posljednjih godina u Europskom parlamentu sve se češće raspravlja o menstrualnom zdravlju, dostupnosti higijenskih potrepština, destigmatizaciji menstruacije i utjecaju menstrualnih tegoba na rad i obrazovanje.

Brojne organizacije za zaštitu ženskih prava pozivaju države članice da razvijaju politike koje uzimaju u obzir menstrualno zdravlje, ali za sad odluke i dalje ostaju u nadležnosti pojedinih država.

Kakav je stav Hrvatske?

Hrvatska trenutno nema zakonski propisano niti definirano pravo na menstrualni dopust. Ako su menstrualne tegobe dovoljno ozbiljne da onemogućavaju rad, moguće je koristiti redovno bolovanje prema procjeni liječnika, kao i kod drugih zdravstvenih stanja.

Povremeno se u javnosti pojavljuju inicijative i rasprave o posebnom menstrualnom dopustu, no one dosad nisu rezultirale zakonskim promjenama. No, sve više domaćih stručnjaka govori o potrebi boljeg razumijevanja endometrioze, dismenoreje i drugih stanja koja mogu uzrokovati izrazito jaku bol.

Ipak, u svemu tome, mi se i dalje pitamo zašto 2026. godine još uvijek vodimo raspravu o tome je li menstrualna bol stvarna. Zašto žene osjećaju potrebu ispričavati se zbog nečega što je dio biologije? Zašto netko i dalje misli da su grčevi “samo dio života”? I zašto još uvijek postoje žene koje na poslovnom sastanku šute, smiješe se i rade, dok im tijelo šalje poruku da bi trebalo stati?

Da, možda će zakoni jednog dana biti drugačiji, ali prava promjena počet će tek onda kada više nijedna žena neće imati osjećaj da mora dokazivati vlastitu bol kako bi zaslužila razumijevanje.

Izvor naslovne fotografije: Pexels