Internet svakih nekoliko tjedana pronađe novu temu koja brzo postane viralna ili trendi. Jednom su to plesni izazovi, drugi put recepti od tri sastojka, a onda se pojavi trend koji je toliko apsurdan da je gotovo nemoguće ne pogledati ga do kraja.

Ovoga puta riječ je o viralnim deadly pants videima.

O čemu se radi?

Koncept je jednostavan. Ljudi navuku hlače koje su im nekoliko brojeva prevelike, pokušavaju hodati, trčati ili obavljati sasvim obične stvari, a zatim, gotovo neizbježno, padnu i završe na podu.

Video traje desetak sekundi. Pad izgleda bezazleno, a komentari su puni emotikona koji plaču od smijeha. I dok algoritmi broje milijune pregleda, stručnjaci postavljaju jedno sasvim drugačije pitanje: što ako pad nije bio samo smiješan?

Zašto nas toliko zabavljaju tuđi padovi?

Prije nego što uopće počnemo razmišljati o ozljedama, vrijedi se zapitati zašto ovakav sadržaj postaje viralan. Zašto milijuni ljudi gledaju nekoga kako se spotakne?

Psiholozi već desetljećima proučavaju fenomen poznat kao benigna povreda (benign violation theory). Smijemo se kad naš mozak procijeni da se dogodilo nešto neočekivano, ali istovremeno dovoljno sigurno da nitko nije ozbiljno stradao.

Pad ako se netko posklizne na bananu u crtanom filmu je smiješan, ali pad s visokih stepenica nije. Granica između ta dva svijeta često je vrlo tanka. Na TikToku dodatno zamagljuje činjenica da video završava upravo u trenutku kada osoba padne. Ne vidimo što se dogodilo deset minuta poslije.

Kada pad više nije samo pad?

Većina ljudi se barem jednom godišnje nezgodno spotakne ili izgubi ravnotežu. Srećom, većina tih padova završi bez ozbiljnih posljedica. 

No fizioterapeuti iz Vella upozoravaju da nije svaki pad jednak. Način na koji osoba pada, dob, fizička spremnost i podloga na koju doskoči često određuju hoće li riječ biti o prolaznoj neugodi ili ozbiljnoj ozljedi.

Najčešće stradaju upravo oni dijelovi tijela koji instinktivno pokušavaju zaštititi ostatak organizma, poput zapešća, koljena, gležnjeva, ramena, a ponekad čak i kralježnice. Čak i kad nema prijeloma, istegnuća ligamenata ili ozljede mekih tkiva mogu uzrokovati dugotrajnu bol i ograničiti svakodnevne aktivnosti.

Što kažu stručnjaci?

Jedna od najčešćih pogrešaka nakon pada jest pretpostavka da će proći samo od sebe. Ponekad i hoće, ali ponekad neće. Ozljede ligamenata, tetiva ili zglobova mogu u početku izgledati bezazleno, a tek nakon nekoliko dana izazvati ozbiljnije tegobe.

Stručnjaci iz Vella zato savjetuju da obratimo pozornost na znakove poput oticanja, nestabilnosti zgloba, nemogućnosti oslanjanja na nogu ili boli koja se ne smanjuje s vremenom. 

To nije pretjerana opreznost, to je odgovorno ponašanje prema vlastitom tijelu.

Naše tijelo je nevjerojatno otporno, ali nije neuništivo i upravo zato zaslužuje više poštovanja nego što mu ga ponekad dajemo zbog nekoliko sekundi viralnog sadržaja.

Smijeh je zdrav, a humor nas povezuje. Nitko ne zagovara život bez spontanosti i zabave, ali možda bismo, prije nego što i sami isprobamo sljedeći internetski izazov, trebali zastati na nekoliko sekundi i postaviti si pitanje koje algoritam nikada neće postaviti umjesto nas.

Je li nekoliko trenutaka viralne zabave vrijedno mogućih mjeseci oporavka?

Većina trendova traje tjedan ili dva, no naše tijelo trebalo bi trajati cijeli život. A ako nakon pada osjećate bol u gležnju, koljenu ili zapešću koja ne prolazi, javite se stručnjaku u Vell centar.

Izvor naslovne fotografije: Mamager