51 posto građana Hrvatske osjeća bol svaki tjedan, a 18 posto svakodnevno, dok je bol u leđima češća od glavobolje.

Ono što ove brojke otkrivaju nije samo statistika. To je priča o načinu na koji živimo, radimo i nosimo se sa stresom. Jesmo li toliko navikli na bol da je više ni ne doživljavamo kao alarm, već kao pozadinsku buku koju ignoriramo? Možemo li si uopće priuštiti zastati i pozabaviti se uzrocima ili je rješenje uvijek brzo poput tablete, toplog obloga, još jedne kave?

Pitamo se, zašto bol postaje sveprisutna, kako utječe na produktivnost, mentalno zdravlje i kvalitetu života te što možemo učiniti da se prestanemo miriti s njom kao s nečime normalnim. 

Jer ako pola nacije redovito osjeća bol, možda je pravo pitanje – nije li vrijeme da prestanemo šutjeti o tome?

Šokantna statistika: Svaki drugi Hrvat živi s boli

Svaka peta osoba u Hrvatskoj suočava se s boli gotovo svakodnevno, a njih 51 % na tjednoj razini. Ometa ih u obavljanju svakodnevnih aktivnosti, od brige o obitelji preko posla pa do važnih životnih događaja, a među najugroženijima su osobe u dobi od 51 do 60 godina. 

Dio je to rezultata istraživanja “Indeks boli” u Hrvatskoj koje je u listopadu prošle godine provela agencija Ipsos u Hrvatskoj za farmaceutsku kompaniju Krka-Farma, a u suradnji s Hrvatskim društvom za liječenje boli. 

Cilj istraživanja bio je utvrditi iskustva građana s različitim vrstama boli i liječenju te o utjecaju boli na kvalitetu života.

Narušeno raspoloženje i sreća

Kada je u pitanju vrsta i mjesto boli, u posljednjih godinu dana ispitanike, njih 74 %, mučila je bol u leđima, 60 % glavobolja, a 40 % je osjetilo mišićnu bol. Bol je nešto manje prisutna u zglobovima, grlu, a nešto više od četvrtine ispitanica prijavljuje bol vezanu uz menstruaciju. 

Upitani o najčešćoj vrsti boli, građani u Hrvatskoj ističu bol u leđima (40 %), glavobolju (22 %) i bol u zglobovima (8 %). Rezultati ovog istraživanja sugeriraju da se Hrvati rijetko suočavaju s grloboljom i zuboboljom.

Bol koju ispitanici osjećaju, u većini slučajeva, traje nekoliko sati. U slučajevima kada bol traje dulje od tri mjeseca, najčešće se radi o bolovima u zglobovima i ekstremitetima. No, magnitudu i obuhvatnost boli možda najzornije prikazuju podaci o tome kako različite vrste boli utječu na kvalitetu života hrvatskih građana. 

Tako 92 % ispitanika ističe da bol utječe na njihovu sposobnost obavljanja svakodnevnih aktivnosti. Najveći broj (43 %) navodi da je taj utjecaj umjeren, dok njih gotovo petina osjeća snažan utjecaj.

Bol negativno utječe na raspoloženje i društvene aktivnosti (92 %), ali i na sreću te uživanje u životu (88 %). Važno je istaknuti da četvrtina ispitanika u ovom istraživanju navodi ovaj negativan utjecaj boli, u oba segmenta, na tjednoj razini.

Bol značajno narušava mentalno zdravlje

Upravo zbog boli, 64 % ispitanika u ovom istraživanju propustilo je važne životne događaje. Gotovo polovica osoba s tim se suočila u proteklih godinu dana. U takvim su situacijama osjetili umjereno intenzivne emocije (84 %), a od osjećaja najviše prevladavaju razočaranost (31 %), bezvoljnost (29 %), tuga (27 %) i stres (25 %).

Uz ove podatke o korelaciji boli, propuštanja važnih životnih događaja i negativnih emocija, ovo istraživanje pokazalo je i da se bol značajno odražava na mentalnu dobrobit osoba. Čak 72 % ispitanika prijavljuje da bol utječe na njihovo mentalno zdravlje. Konkretno, kod 47 % osoba povećava razdražljivost, kod 31 % uzrokuje dodatni stres, dok njih 15 %, odnosno 10 % navodi da im pojava boli uzrokuje poremećaje raspoloženja kao što su anksioznost i depresija.

Koliko bol može biti sveobuhvatna oslikava i podatak da se 41 % ljudi u posljednjih godinu dana suočilo sa situacijom u kojoj ih bol sprječava da se brinu o obitelji, a rezultati sugeriraju da nezanemarivo utječe i na sposobnost obavljanja profesionalnih obveza. Više od petine hrvatskih građana zbog boli neke vrste na tjednoj razini ne može se baviti poslom, a samo 18 % ističe da to nikad nije slučaj.

Indeks boli u Hrvatskoj je pokazao i nezanemariv utjecaj tehnologije na bol, pri čemu 85 % ispitanika prijavljuje bol uzrokovanu korištenjem tehnologije. Trećina ispitanika takvu bol osjeća na tjednoj bazi, dok se nekoliko puta mjesečno javlja kod njih 19 %, barem jednom mjesečno kod 7 %, a nekoliko puta godišnje kod 17 % ispitanika.

Kronična bol narušava život, ali edukacija i podrška mogu napraviti razliku

Istraživanje o boli i utjecaju boli na kvalitetu života hrvatskih građana komentirao je izv. prof. prim. dr. sc. Ivan Radoš, specijalist anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja te predsjednik Hrvatskog društva za liječenje boli. 

„Kronična bol nije samo fizičko stanje, već i značajan teret za mentalno zdravlje, radnu produktivnost i obiteljski život. Istraživanje nam ukazuje na visoku prevalenciju kronične boli, ali i na zabrinjavajući podatak da samo mali broj pacijenata traži stručnu pomoć. 

Za početak nepotrebno trpe bol. Zbog neodgovarajućeg liječenja zatim ta bol vrlo brzo može prijeći u neuropatsku bol koju je naposlijetku mnogo teže liječiti. 

Kako bi se javnost senzibilizirala na važnost liječenja boli i shvatila da bol ne treba trpjeti, među stanovništvom treba više pričati o mehanizmima nastanka boli i liječenju boli“, istaknuo je profesor Radoš naglašavajući važnost podrške i podizanja svijesti o ovom sveobuhvatnom problemu.

Upravo su podizanje svijesti o boli i podrška temelj Krkinog projekta Bez pauze u okviru kojeg je provedeno ovo prvo nacionalno istraživanje o boli.

„Indeks boli u Hrvatskoj pokazuje da bol narušava kvalitetu života i ometa svakodnevicu. Zato nam je cilj projektom Bez pauze (osim kada je ti želiš) usmjeriti fokus s neizbježnih pauza koje nameće bol na osnaživanje pojedinaca da biraju pauze koje ih inspiriraju i obogaćuju. 

Želimo potaknuti ljude da žive punim plućima, ne dopuštajući boli da im diktira tempo. Na kanalima Bez pauze na Facebooku i Instagramu približavamo ovu filozofiju korisnicima kroz stručne savjete, stvarne priče i inspirativne sadržaje“, istaknula je dr. dent. med. Lovorka Tonsa Ljuba, voditeljica terapeutskog područja u Krka-Farmi.

Za više informacija o provedenom istraživanju, analiza i stručnih savjeta za nošenje s boli posjetite web stranicu Nalgesin.hr.

Izvor naslovne fotografije: Krka-Farma