Rasprava o tome treba li djeci mlađoj od 16 godina zabraniti društvene mreže sve je intenzivnija širom svijeta.

Prva zemlja koja je uvela takvu zabranu je Australija, koja je od ove godine uvela stroge zabrane koje će na snagu stupiti krajem 2025. godine. Radi se o zabrani korištenja društvenih mreža za sve mlađe od 16 godina. Albanija je sličnu odluku donijela prošle godine i zabranila TikTok na godinu dana, zbog tragične smrti jednog tinejdžera kojeg je kolega iz škole ubio zbog svađe na toj popularnoj mreži. Ove dvije zemlje nisu jedine. O sličnom zakonu raspravljalo se i u Norveškoj, Francuskoj, Belgiji, Italiji i još nekim EU i američkim državama. 

Negdje se radi o potpunoj zabrani, a negdje se pokušava uvesti roditeljsko odobrenje prije otvaranja profila za maloljetnike. Iako, kako piše Guardian, te su zemlje suočene s tehničkim poteškoćama u provedbi takvih zakona.

Rasprava postoji, kao i različiti stavovi i mišljenja, od djece i roditelja, do državnih vrhova, ali ostaje pitanje: je li zabrana korištenja društvenih mreža za djece ispod 16 godina zaista najbolje rješenje ili postoje učinkovitiji načini za njihovu sigurnost na internetu?

Razlozi za zabranu društvenih mreža za djecu

Zagovornici zabrane društvenih mreža za maloljetnike tvrde da te platforme mogu biti štetne za mentalno i fizičko zdravlje djece. I nisu daleko od istine jer ponajviše TikTok je prepun različitih “izazova” koje djeca oponašaju.

Nedavni trendovi na TikToku, poput "Blackout Challenge" (koji potiče na gušenje radi euforije) i "Benadryl Challengea" (koji uključuje predoziranje antihistaminicima radi halucinacija), rezultirali su teškim ozljedama, pa čak i smrtnim slučajevima. Tu je i “Skullbreaker Challenge” koji podrazumijeva da jedna osoba skoči u zrak kao supermen dok ju dvoje drugih pridržava (trik je u tome da ovih tvoje samo maknu ruke dok treća osoba skoči, što rezultira svakakvim ozljedama). 

Iako na TikToku postoji mali milijun ovakvih video sadržaja, odlučile smo ih ipak ne dijeliti ovdje.

Nama se sve ovo možda čini suludo i odmah smo svjesni mogućih posljedica, ali ne i djeca. Tu su naravno i problemi vezani za mentalno zdravlje. Istraživanja sugeriraju da prekomjerna upotreba društvenih mreža povećava anksioznost, depresiju i narušava samopouzdanje, posebno među tinejdžerima koji se uspoređuju s nerealnim prikazima na internetu.

Isto tako, time što se eksponiraju na društvenim mrežama, djeca su podložnija online predatorima, cyberbullyingu i neprikladnom sadržaju, što društvene mreže može učiniti opasnim mjestom za one koji nemaju razvijenu digitalnu pismenost.

Dio krivnje ovdje snose i roditelji, ne samo zato što ne kontroliraju ono što njihova djeca konzumiraju na internetu, već zato što ih i oni izlažu još kao bebe i djecu koja ne mogu sama odlučivati. Koliko je samo roditelja koji na internetu dijele slike svoje djece, a nisu ni svjesni da ono što je jednom vidljivo online, ostaje takvo zauvijek.

I zato, samo kao jedan side note u ovom članku, roditelji molim vas nemojte objavljivati slike svoje djece na društvenim mrežama, pogotovo ako imate otvorene (public) profile.

Razlozi protiv zabrane društvenih mreža za djecu

Iako zabrana društvenih mreža može djelovati kao brzo rješenje, protivnici tvrde da možda nije tako učinkovita kako se čini. Razmislite malo, kada ste vi bili manji i roditelji vi vam nešto zabranili, to nešto bi vas još više zanimalo. 

Djeca danas pronalaze brojne načine zaobilaženja zabrana, pogotovo kada pričamo o digitalnom svijetu. Činjenica je da neka djeca o internetu i njegovom korištenju znaju više od svojih roditelja jer su jednostavno odrasli s time. Zato se može dogoditi da kada roditelji ili vlade ograničavaju pristup društvenim mrežama, djeca stvaraju tajne račune ili koriste uređaje svojih prijatelja za prijavu. To roditeljima dodatno otežava nadzor nad njihovim aktivnostima. 

U takvim je slučajevima sigurno bolje znati da ti dijete ima društvene mreže, pa tu i tamo pogledati što objavljuje i koga prati, nego biti u uvjerenju da tvoje dijete nema ni jedan profil jer ste mu zabranili i onda se ispostavi da dijete u tajnosti koristi društvene mreže, dakle bez ikakve kontrole jer roditelji ni ne znaju za to.

Isto tako, sama zabrana korištenja društvenih mreža ne osposobljava djecu za sigurno snalaženje na internetu, a kad tad će napuniti 16 godina i morat će koristiti internet kako bi išli u korak sa svijetom oko njih. Sumnjam da će ih trenutačna informatika u školi tome najbolje podučiti. Možda je rješenje podučavanje o prepoznavanju opasnosti i odgovornom korištenju društvenih mreža te digitalnoj pismenosti?

Moramo shvatiti da bi se mnogi mladi mogli osjećati isključenima kada njihovi vršnjaci koriste društvene mreže, a oni ne. Ova izolacija može negativno utjecati na njihov društveni život i osjećaj pripadnosti.

Postoji li uopće najbolje rješenje?

Umjesto potpune zabrane, neki stručnjaci predlažu uravnoteženiji pristup—onaj koji se temelji na edukaciji, nadzoru i digitalnoj osviještenosti. Tu veliku ulogu igraju i škole, ali i roditelji. Evo što kao roditelji možete učiniti kako bi zaštitili svoju djecu na internetu:

• Otvorena komunikacija: Potaknite dijete da razgovara s vama o svojim iskustvima na internetu, prijateljima i eventualnim brigama.
• Roditeljski nadzor: Iskoristite ugrađene roditeljske kontrole na platformama poput TikToka, Instagrama i Snapchata kako biste postavili dobno prikladna ograničenja.
• Nadzor bez špijuniranja: Umjesto tajnog pregledavanja njihovih računa, uspostavite povjerenje postavljanjem pravila o vremenu provedenom na ekranu i prihvatljivom ponašanju na internetu.
• Podučavanje digitalne pismenosti: Pomozite svom djetetu da razumije online rizike, poput prijevara, cyberbullyinga i neprimjerenog sadržaja.
• Budite dobar primjer: Pokažite zdrave navike korištenja društvenih mreža tako što ćete postaviti granice i za vlastitu upotrebu ekrana.

Ključ je u edukaciji i roditeljskoj uključenosti

Iako zabrana društvenih mreža za djecu mlađu od 16 godina može smanjiti određene rizike, ona možda nije najbolje rješenje. Djeca su domišljata i često će pronaći načine da zaobiđu ograničenja, ponekad se dovodeći u još opasnije situacije. Umjesto potpune zabrane, proaktivan pristup koji se temelji na edukaciji, nadzoru i otvorenoj komunikaciji može biti ključan za sigurnost djece na internetu. Umjesto da ih u potpunosti isključimo iz svijeta društvenih mreža, možda ih je bolje naučiti kako ih koristiti odgovorno.

Poražavajuća činjenica je ta da, trenutno, društvene mreže mladima donose više toga negativnog nego pozitivnog, a da oni toga možda nisu ni svjesni. Potpuna zabrana nekih od mreža samo će dovesti do toga da se stvaraju nove slične platforme na kojima će kreatori okretati još veće količine novaca i koje će biti još manje “sigurnosno razvijene”. Sličan primjer smo vidjeli u SAD-u nedavno, kada je TikTok bio nedostupan samo jedan dan, korisnici su već masovno prelazili na novu mrežu, a problemi su i dalje ostali prisutni. 

Iako možda najkompliciranije rješenje, to je ujedno i ono koje je najdugoročnije, a to je adekvatna edukacija, postupno mijenjanje navika i učenje djece na vlastitom primjeru. Rješenja neće doći preko noći, ali kao roditelji, morate ići u korak s vremenom, nositi se s novim izazovima odgoja i potruditi se biti uključeni u živote vaše djece. 

Izvor naslovne fotografije: Pexels