I u najboljem slučaju si možemo priuštiti šest sati sna? Naravno, to je samo životna faza - djeca su mala, obaveze brojne i naprosto treba izdržati. No, je li šest sati dovoljno odmora za izdržavanje životnog tempa?
Stručnjaci kažu - ne! Minimum je sedam sati sna. Čak ako se i osjećamo kao da možemo dobro funkcionirati spavajući samo šest sati, nedostatak sna se počinje osjećati kroz neko vrijeme, umor se nakupi i počinje imati štetne učinke.
Naime, dostatno spavanje omogućava da se tijelo odmori i obnavlja, što je ključno za optimalno fizičko i mentalno zdravlje.
Naravno, potrebe za spavanjem variraju od osobe do osobe, ovisno o njihovoj dobi, genetici, ponašanju i okolišu. Primjerice, dojenčad (4–12 mjeseci) spava 12–16 sati, toddleri (1–2 godine) spavaju 11–14 sati, djeca predškolske dobi (3–5 godina) spavaju 10–13 sati, djeca školske dobi (6–12 godina) spavaju 9–12 sati, tinejdžerima (13–18 godina) treba 8–10 sati sna, dok nama odraslima treba 7 ili više sati.
Može li 6 sati biti dovoljno?
Nekim odraslim osobama treba 9 ili 10 sati spavanja svake večeri kako bi se osjećali odmorno, no, s druge strane, određenim ljudima zbilja je 6 sati (nekad čak i manje) dovoljno.
A kako znati jesmo li među njima? Ako se to događa prirodno, dakle ako idemo u krevet kad nam se počne spavati i budimo se bez alarma, a u međuvremenu spavamo šest ili manje sati, onda je to u redu, naše tijelo nam kaže da je to dovoljno.
No, što ako to nije slučaj? Jer, realno, većina ljudi ne spava dovoljno svojom voljom. Točnije, ili ne ide na spavanje kad im tijelo kaže da je vrijeme (previše obaveza u radnom danu, neodstatak vremena za obaveze po doma) ili im nešto remeti uplovljavanje u san (alkohol i/ili teška hrana uoči spavanja, nedovoljno vježbanja, konuzmacija previše kofeina, pa čak i neka stanja - trudnoća, bolesti, mentalno zdravlje…).
Posljedice manjka sna
Uobičajeno spavanje manje od preporučenog iznosa može imati ozbiljne posljedice za naše zdravlje. Neke od njih su: povišeni rizik od srčanog udara, moždanog udara, hipertenzije, srčanih bolesti, dijabetesa, bolesti bubrega i metaboličkog sindroma, kronični umor…
Također, manjak sna utječe i na naš imunitet pa nas čini podložnima sezonskim gripama i prehladama. Neispavanost utječe loše i na hormone, što može dovesti do promjene raspoloženja, slabijih mentalnih funkcija, razdražljivosti i lošeg raspoloženja. Sve to možemo i moramo spriječiti.
Kako više spavati?
Kako? Naprosto moramo više spavati! Uredan san naš je najbolji suradnik, a ujedno i jedan od izvedivijih načina kako činiti dobro svom psiho-fizičkom zdravlju. Moramo svake večeri dati prioritet spavanju, a evo i nekoliko načina:
Dosljednost
Pokušajmo u isto vrijeme ići u krevet i buditi se istovremeno svaki dan.
Rutina
Stvorimo rutinu kako bismo opustili tijelo i um i pripremili ih za spavanje. To može biti šalica čaja ili mlijeka prije spavanja, čitanje knjige, slušanje glazbe…
Manje ekrana
Smanjimo vrijeme koje provodimo uz ekrane, te posebno izbjegavajmo koristiti digitalne uređaje 30 minuta do jednog sata prije spavanja.
Hrana i piće
Ograničimo unos kofeina i alkohola prije spavanja, te izbjegavajmo tešku hranu.
Vježbanje
Redovno vježbanje pomaže opuštanju tijela i spremnosti za odmor.
Duboko disanje
Možemo ga prakticirati u krevetu i vrlo brzo ćemo primjetiti da nam pomaže opustiti tijelo i kako se lakše uspavljujemo.
Zato, umjesto da idući put prekinete san kako biste završili još jedan zadatak, razmislite o ovome: odmoreni mozak je pametniji, sretniji i učinkovitiji. Snovi se ostvaruju kada imate dovoljno vremena da ih sanjate – i dovoljno energije da ih pretvorite u stvarnost. Budite mudri: spavajte više. Vaš život, zdravlje i ambicije zaslužuju ništa manje.
Izvor naslovne fotografije: Pexels
