Cijela stvar s pelenama i bočicama postupno se pretvara u sve veće i veće liste želja i potreba: vrtić, škola, džeparac, dodatne aktivnosti, odjeća, igračke, tehnologija… A negdje u toj sveobuhvatnoj listi prioriteta stoji i mjesečna plaća koja u većini slučajeva ostaje uporna u svojoj (ne)fleksibilnosti.
Dok inflacija ne posustaje i obaveze za roditelje stalno rastu, dolazimo do pitanja koje nikada nije bilo relevantnije: može li vaša financijska situacija pratiti sve faze djetetovog rasta, a da se ne osjećate potpuno iscrpljeno i nadigrano?
Financijski pritisak
Od trenutka kad beba dođe u obitelj, roditelji osjete taj poseban miks ljubavi, ponosa, ali i financijskog tereta koji, istini za volju, raste proporcionalno s veličinom dječjih stopala. Svake godine čini se da djeca izrastu iz cipela koje smo tek jučer kupili i imaju potrebu za novim hobijem ili uređajem kojeg “svi imaju”. A tu je i vrtlog školskih izdataka, slobodnih aktivnosti i sitnica poput rođendanskih poklona, školskih izleta i zimovanja. Pa kako uopće pratiti taj tempo, osobito kad plaća ostaje na istoj razini?
Roditelji danas žive pod enormnim financijskim pritiskom. Prosječna plaća nerijetko nije ni blizu dovoljna da pokrije sve što suvremeno roditeljstvo zahtijeva. Statistike pokazuju da su troškovi podizanja djeteta u Hrvatskoj u stalnom porastu, a inflacija i svakodnevne životne potrebe situaciju čine još izazovnijom. I tako dolazimo do ključnog pitanja: što učiniti kad vaše dijete raste brže od vaše plaće? Evo nekoliko ideja koje su daleko od savršene formule, ali mogu barem pomoći u vraćanju osjećaja kontrole.
Balansiranje prioriteta
Prema našim okvirnim izračunima, prosječan roditelj potroši od 200 do 400 € na mjesečnoj bazi prihoda na bebu (napominjemo kako je izračun okviran i ovisi o individualnim potrebama pojedine obitelji). Problem je što se velika količina tih izdataka može povezati s pritiskom i željom da osiguramo najbolju moguću opremu i obrazovanje, čak i kad to znači da trebamo ući u dugove. Kako bismo to spriječili, potrebno je razmisliti o stvarnim prioritetima. Treba li vaše dijete stvarno najnoviji gadget ili djeci možemo omogućiti kvalitetno obrazovanje i iskustva na kreativnije, ekonomičnije načine?
Istina je da roditelji danas žele svojoj djeci dati sve što oni nisu imali – i to je sasvim ljudska ambicija. No, djeci je od materijalnih stvari puno važnija pažnja roditelja i kvalitetno provedeni obiteljski trenuci, nego primjerice najnoviji bicikl ili pametni telefon. Uvođenjem prioriteta i dobrim pristupom financijama možemo dosta uštedjeti.
Strategija pametnog budžetiranja i financijska edukacija
Kako smo već napomenuli, pametno raspolaganje mjesečnim prihodima i financijska pismenost uvelike mogu pomoći u plivanju s izazovima velikih troškova i izdataka u današnje doba. Iako nije uvijek lako odvojiti više novca unaprijed, dugoročno taj pristup može uštedjeti dosta veliki iznos novca.
Isto tako, budžet koji je previše strog može dovesti do frustracije. Zbog toga je super prijedlog da si uvijek ostavite mali dio budžeta za spontane želje i male luksuze. To može biti bilo što, pa i posebni obroci ili pokoja igračka. Ova fleksibilnost pomaže vam da i vi i djeca osjetite da budžet nije kazna, nego podrška za postizanje dugoročnih ciljeva.
Također, bilo da želite uštedjeti za obiteljski izlet, poboljšati kućni proračun ili uložiti u dodatno obrazovanje za dijete, kada postignete određeni financijski cilj, nagradite sebe i obitelj simboličnom gestom po izboru. Na taj način, budžetiranje će vam postati pozitivno iskustvo.
Psiholozi i pedagozi preporučuju uvođenje financijske edukacije od rane dobi. Djecu već s malim džeparcima možemo učiti kako upravljati novcem. Djetetu možete, primjerice, objasniti kako funkcionira štednja za neku igračku koju želi, umjesto da ju odmah bez razmišljanja kupite. Na taj način dijete počinje razumijevati vrijednost novca, a roditelji se ne osjećaju kao bankomati bez dna.
Na kraju dana, biti roditelj u doba u kojem živimo nije nimalo lako, a umjesto da se borite između stvarnih potreba i nametnutih očekivanja, možda možemo u svoju svakodnevicu implementirati neke ovakve trikove koji donose razumnu potrošnju i dobre prioritete. Umjesto da upadnemo u zamku neprestanog praćenja standardne razine života, možemo pokušati redefinirati što zapravo znači živjeti kvalitetno.
Pitanje nije samo u tome možemo li pratiti tempo troškova, već u razumijevanju što je zaista važno za sreću i razvoj djeteta. Financijska odgovornost nije uvijek jednostavna, ali itekako može predstavljati oblik ljubavi prema djetetu i samima sebi. Ako djecu od malih nogu naučimo da stvari ne čine život lijepim, nego ljudska iskustva i odnosi, već smo postigli više nego što će itko s najnovijim igračkama i velikim budgetima ikada postići.
Izvor naslovne fotografije:
