U ovoj paradoksalnoj situaciji, u digitalnom dobu u kojem se nalazimo, imamo gotovo stalni pristup informacijama i komunikaciji na bilo kojem dijelu svijeta, a istovremeno osjećaj izoliranosti neprestano raste.
Kako usamljenost nije samo običan emotivni izazov, nego konkretan i zabrinjavajuć zdravstveni problem suvremenog društva, postavlja se važno pitanje – što sve možemo napraviti kako bismo zaustavili tu epidemiju usamljenosti?
Što je usamljenost i kako se manifestira
Kako mnogi i dalje ne znaju u potpunosti jasno odrediti distinkciju između usamljenosti i samoće, važno je naglasiti kako se usamljenost ne odnosi na kvantitetu društvenih interakcija, nego na kvalitetu same socijalne povezanosti. Na svakodnevnoj bazi to možemo činiti redovitim njegovanjem bliskih odnosa poput odlaska u šetnju s prijateljima, druženja uz kavu na terasi omiljenog kafića, kratkog putovanja ili izleta u prirodu s obitelji i slično.
Kako bi se i u poslovnoj kulturi promaknulo povezivanje i socijalna bliskost među zaposlenicima, već dugo je fokus i na kvalitetnim programima uz zabavu i opuštanje na team buildinzima. Zdrave društvene veze danas mogu biti narušene i zbog remote načina rada u kojem zaposlenici više ne putuju u urede, nego sve poslove obavljaju iz vlastitih domova. Osim što je tada u glavnini narušena granica između poslovnog i privatnog, djelatnik može postati vrlo lako usamljen, anksiozan, pa čak i depresivan jer dane provodi u svojim mislima i individualno rješava sve izazove, ruča sam i nakon toga ostaje u istom praznom prostoru u kojem cijeli dan ni sa kime nije porazgovarao. Osjećaj pripadnosti je u potpunosti ugrožen, a osjećaj usamljenosti prirodno raste i može utjecati na brojne druge aspekte rada, pa čak i na rezultate.
Kako digitalno doba utječe na usamljenost
Iako se svi povremeno suočavamo s osjećajem usamljenosti u manjoj ili većoj mjeri, ona ne bi trebala postati trajno stanje, a digitalno doba u kojem živimo nažalost ima tu moć da može produbiti ovaj problem. Postoji i jedan fenomen koji može potaknuti usamljenost, a radi se o strahu od propuštanja (FOMO – engl. Fear of Missing Out). Uz FOMO, možemo imati osjećaj da propuštamo živjeti ispunjenije kada gledamo druge kako izlaze, putuju i obilježavaju neke osobne posebne trenutke.
Kako bismo direktno utjecali na to, važno je (kao i u svim ostalim područjima u životu) pronaći idealni balans između online i offline svijeta. Tehnologija ima sposobnost snažnog utjecaja na naše emocije, stoga bismo svakodnevno svjesno trebali raditi na tome da ju usmjerimo prema kvalitetnom povezivanju, a ne zastrašujućoj izolaciji.
Kako se nositi s usamljenošću
S usamljenošću se možemo nositi tako postanemo svjesni svega onoga za čime zapravo žudimo i da se usmjerimo na postizanje toga što mislimo da bi nas ispunilo i pomoglo nam da postanemo optimističniji i autentičniji. Tako će i same naše interakcije s drugima biti dublje i povezanije.
Zaboravite na društvene mreže i pokušajte živjeti svoj offline život najbolje što možete. Priuštite si digitalni detoks i pokušajte vratiti osjećaj stvarne pripadnosti i razumijevanja u realnom vremenu. Provedite vrijeme s obitelji i prijateljima i ponovno osjetite emocionalnu povezanost.
Radite kontinuirano na svom mentalnom zdravlju. Uz savjetovanje i stručnu podršku možete ponovno uspostaviti zdravije društvene veze. Povezivanje s drugima, bavljenje stvarima koje vas vesele, kvalitetna briga o sebi i stručna pomoć samo su neki od koraka koji vam mogu pomoći da se osjećate bolje.
Usamljenost nije i ne mora biti trajno stanje, a uz ulaganje u sebe, vlastiti napredak i povratak blagostanja, usamljenost će se ublažiti ili potpuno nestati.
Izvor naslovne fotografije: Pexels
