Za početak, autoimune bolesti su one bolesti do kojih dođe kada naš imunološki sustav greškom oštećuje zdrave stanice u tijelu. Neke od najčešćih za koje ste čuli su psorijaza, lupus, artritis, dijabetes tipa 1, multipla skleroza. Postoji podatak da čak 10 % ukupnog stanovništva ima neku autoimunu bolest, od kojih žene čine većinski dio. 

Naime, žene imaju do četiri puta veći rizik od razvijanja autoimunih bolesti u usporedbi s muškarcima, što nije baš zanemariva brojka. Ali pitanje je postoji li objašnjenje i nalazi li se ono u genetici ili načinu života?

Genetika i biologija

Prvo objašnjenje nalazi se u hormonima. Naime, ženski spolni hormoni, posebno estrogen, može utjecati na imunološke reakcije. Pokazano je da estrogen pojačava sposobnost imunološkog sustava u borbi protiv infekcija, ali također može potaknuti autoimune reakcije. Promjene u hormonima još su jedno od objašnjenja. Promjene u razinama hormona tijekom menstruacije, trudnoće i menopauze mogu utjecati na funkciju imunološkog sustava, potencijalno izazivajući ili pogoršavajući autoimune bolesti. Primjerice, tijekom trudnoće neke stanice fetusa mogu ostati u majci, što dovodi do mikrokimerizma. Ovaj fenomen može utjecati na imunološku toleranciju i razvoj autoimunih bolesti.

Sljedeća teorija vezana je za kromosome. Naime, većina gena koje vežemo za autoimune bolesti nalaze se u X kromosomu, a znamo da žena ima dva X, dok muškarci imaju jedan (u pravilu). 

Imunološka ironija

Žene u pravilu imaju snažnije imunološke odgovore u usporedbi s muškarcima. Ženski organizam oštrije reagira, možemo to tako reći. Ironično je da taj pojačani imunološki odgovor može biti prednost u borbi protiv infekcija, ali može i povećati rizik od razvoja autoimunih bolesti. Isto tako, dio odgovora zašto autoimune bolesti više pogađaju žene nalazi se i u proizvodnji antitijela. 

Naime, žene imaju više apsolutne razine antitijela od muškaraca, a (auto)antitijela su također povezana s većinom autoimunih bolesti. Samo kao jedan primjer, razine serumskih antitijela i autoimunost naglo rastu u postpartum razdoblju kod svake žene. Postoji još situacija u kojima se u ženskom tijelu događaju promjene u proizvodnji antitijela, a baš te razlike mogu uzrokovati povećanu prevalenciju autoimunih bolesti.

Kako živimo

Sva ova objašnjenja vezana su, logično, za biologiju i genetiku, dakle za fizički aspekt. Ipak, drevne medicine uvijek su napominjale da je tijelo nemoguće odvojiti od uma. Pa se postavlja pitanje, ima li i ženski um veze s razvojem autoimunih bolesti?

Laički rečeno, autoimune su one bolesti u kojima tijelo napada samo sebe, a ako se držimo stava da su um i tijelo nerazdvojni, dio objašnjena postoji i u tome. Djevojčice se od malih nogu uči da potiskuju svoj zdravi bijes jer djevojčice ne viču i ne ljute se. Potiče ih se da uvijek budu ljubazne, pristojne prema svima, da se brinu o potrebama drugih, da se osjećaju odgovornima i za druge ljude – svoje obitelji, muževe, djecu. Samim time, događa se da žene nerijetko zanemaruju svoje potrebe. 

Naprimjer, postoji i istraživanje koje je pokazalo kako kod žena koje su depresivne u trudnoći postoji rizik od prijevremenog poroda, a ako je depresivan njihov partner, rizik se dodatno povećava, jer žene često „upijaju emocije“ partnera. Isto tako, oko 80 % oboljelih od autoimunih bolesti, prijavilo je neobičan emocionalni stres prije početka bolesti (zanemarivanje, nasilje u obitelji i sl.)

Sve te situacije u kojima je jak stres dio naše svakodnevice ili u kojima emocionalno potiskujemo sebe, svoje emocije ili um, utječu i na naše tijelo i kako nam ono služi. Postoje stručnjaci koji kažu da potiskujući emocije, potiskujete i svoj imunološki sustav. Azijska i kineska drevna medicina uvijek su povezivale um i tijelo i isticale da ono što se događa emocionalno, događa se i fizički, što donekle i ima smisla. 

Naravno, ništa od ovoga nije u potpunosti potvrđeno i istraživanje autoimunih bolesti kod žena još je daleko od objašnjenog područja, ali pomisao da krivim odgojem djevojčice možete utjecati na to kakve će bolesti razviti u kasnijoj dobi, nije nimalo ugodna. 

Evidentno je da su žene one koje većinom obole od autoimunih bolesti, za to postoje brojni potvrđeni podaci, dok se oko uzroka toga i dalje vode brojna istraživanja. Ima li vama više smisla ovo genetsko i hormonalno objašnjenje ili mislite da ima nešto i u povezanosti uma i tijela?

Izvor naslovne fotografije: Pexels