Danas nam je dobro poznato kako su žene jednako poduzetne i sposobne kao i muškarci. Ali slika svijeta nije uvijek bila onakva kakva je danas. Tim više, dodatno cijenimo i divimo se ženama koje su patentirale neke velike stvari koje i danas koristimo u svakodnevnom životu.
I nije im baš bilo lako, jer u vrijeme kada su svoje ideje pretvarale u patente, nije bilo nimalo prirodno da se žena bavi biznisom i inovacijama. Well, they showed them!
Možda vam neka od priča posluži kao inspiracija da se i same bacite u te poduzetničke vode o kojima razmišljate već mjesecima, a možda i godinama, istovremeno se bojeći da niste dovoljno sposobne.
Prototip onoga što danas zovemo WiFi
Hedy Lamarr, žena s više uloga, glumica i izumiteljica. Tijekom Drugog svjetskog rata, s inženjerom Georgeom Antheilom, razvila je sustav "skakanja frekvencija" kako bi spriječila presretanje signala torpeda. Iako njezin izum tada nije bio široko korišten, postao je temelj za današnje tehnologije poput Wi-Fija, Bluetootha i GPS-a. Postoji čak i knjiga naziva „Jedina žena za stolom“, ali i film o Hedynom životu i inspirativnoj priči o njezinim izumima. Imate preporuku za oboje.
“Pampers” prije Pampersa
Rekle smo da za neke od ovih izuma nikada ne biste rekle da su ih izumile žene. Za ovaj se nismo iznenadile. Marion Donovan započela je svoju patent priču kada je umorna od loše kvalitete pelena, odlučila uzeti zavjesu od tuširanja i zihericom je pričvrstiti na pelenu svoje bebe, kako bi spriječila propuštanje. Nazvala ih je “boater”. Kanije je razvila prve jednokratne pelene od upijajućeg papira. Iako su tvrtke isprva odbijale njezinu ideju, pa ih je proizvodila samostalno, naposljetku je prodala patent za milijun dolara. Prvu masovnu proizvodnju nakon toga je pokrenuo jedan muškarac, i to baš za tvrtku Procter & Gamble pod nazivom Pampers.
Perilica suđa, naravno
Još jedan izum za koji nas ne čudi da ga je osmislila žena. Ne znam koji je to muškarac u 1880-ima prao suđe.
Žena koja nam je omogućila revoluciju u kuhinji je Josephine Cochrane. Josephine je uživala u priređivanju zabava, bila je nešto kao Martha Stewart našeg vremena (bez optužbe i zatvora). Mučilo ju je to koliko vremena provodi u ručnom pranju posuđa, ali i to što se njezin skupocjeni porculan oštećuje. Godine 1886. razvila je prvi stroj za pranje posuđa na motorni pogon. Na početku su ga zbog veličine koristili samo u hotelima i restoranima, ali danas je to nezaobilazan dio kućanstava. Znam prijateljicu koja trenutačno pretražuje stanove na Njuškalu i perilica za suđe joj je jedna od filtera za pretraživanje. Kaže ona, „pa ne mogu bez toga“. Hvala Josephine!
Žena „Edison“
Ne, nije bila njegova žena, ali ovu izumiteljicu često nazivaju ženski Edison. Radi se o Margaret Knight, koja je između ostaloga, patentirala papirnatu vrećicu s ravnim dnom iliti škarnicl.
Za vrijeme rada u tvornici papirnatih vrećica, shvatila je da bi vrećice s ravnim dnom bile čvršće i korisnije od tadašnjih vrećica u obliku omotnica. Osmislila je stroj koji je rezao, savijao i lijepio vrećice s ravnim dnom. Iako ju danas rijetko dobivamo u supermarketima kod nas, u Americi je i dalje glavni hit. Kod nas je škarnicl pak bio inspiracija za domaće dizajnere, pa je danas moguće imati škarnicl kožnu torbu. Eh Margaret, da samo znaš kakva si inspiracija.
Unatoč pokušaju krađe njezine ideje, dobila je sudsku bitku i patent. Ne samo da je bila inspirativna za biznis i izume, već i ovako, generalno. I ona je svojevremeno „mijenjala igru“.
Tekući korektor, ali ne za šminku
1950-ih godina, za pisaćom su mašinom najčešće sjedile upravo žene, ali samo se jedna dosjetila novog izuma tipkajući. Bette Nesmith Graham, američka tajnica i samohrana majka, promijenila je uredski svijet izumom tekućeg korektora. Bilo joj je dosta ispravljanja jedne greške tako da mora pisati cijelu stranicu ispočetka i tako je nastao njezin korektor. Inspirirala se umjetnicima i slikarima koji svoje greške prekriju dodatnim slojem boje. Prvo je kod kuće radila svakojake mješavine i tajno koristila “korektor” na poslu da bi kasnije patentirala proizvod koji je zaludio njezine kolege. Prvo ime bilo mu je Mistake Out. Dakle, bila je i copywriterica.
Eto, ako su mogle ove žene gore, u vremenu kada je bilo puno teže istaknuti se kao žena, možete i vi. Bacite se u to poduzetništvo i neka ostatak svijeta čuje vaše ideje. Možda će se i o njima pisati za 150 godina.
Izvor naslovne fotografije: Vintage Clothing Guides
