Što je autizam i kako ga prepoznati?

Poremećaj spektra autizma (PSA) javlja se u dojenčadi i ranoj dječjoj dobi, uzrokujući kašnjenje u mnogim osnovnim područjima razvoja, poput učenja govora, igre i interakcije s drugima.

Simptomi autizma variraju u širokom rasponu, kao i njegovi učinci. Dok neka djeca s autizmom imaju samo blage poteškoće, drugi imaju više prepreka koje treba prevladati. Međutim, svako dijete na autističnom spektru ima problema, barem u određenoj mjeri, u sljedeća tri područja:

• Komunikacija verbalno i neverbalno.
• Povezivanje s drugima i svijetom oko sebe.
• Razmišljanje i ponašanje fleksibilno.

Postoje različita mišljenja među liječnicima, roditeljima i stručnjacima o tome što uzrokuje autizam i kako ga najbolje liječiti. Međutim, postoji jedna činjenica s kojom se svi slažu: rana i intenzivna intervencija pomaže. Za djecu koja su u riziku i djecu koja pokazuju rane znakove, to može napraviti razliku. Bez obzira na dob vašeg djeteta, nemojte gubiti nadu. Tretman može smanjiti učinke poremećaja i pomoći vašem djetetu da napreduje u životu.

Što je visokofunkcionalni autizam?

Iako nije službena dijagnoza ili medicinski izraz, “visokofunkcionalni” implicira da netko s autizmom ima intelektualnu sposobnost snalaženja u društvu bez pomoći. Često se koristilo za opisivanje osoba s Aspergerovim sindromom, koji je prvotno bio klasificiran kao zaseban i blaži poremećaj od autizma. Na primjer, dijete dijagnosticirano s Aspergerovim sindromom možda neće doživjeti isto kašnjenje u govoru kao dijete dijagnosticirano s autizmom. Međutim, iako je Aspergerov sindrom sada službeno uključen u širi spektar autizma, ponekad se još uvijek može čuti taj izraz.

Dijagnoza autizma

Autizam se može dijagnosticirati od 12-18 mjeseci, ali obično je to oko 2 godine starosti. Dijagnoza uključuje mnoge stručnjake koji testiraju i procjenjuju dijete – to se naziva multidisciplinarnom procjenom. Multidisciplinarni tim obično uključuje pedijatra, psihologa, logopeda i ponekad psihijatra. Također može uključivati ​​druge stručnjake poput radnog terapeuta.

Nema jednog testa za autizam

Umjesto toga, dijagnoza se temelji na:

• Praćenju kako djeca igraju i interagiraju s drugima – tj. kako djeca trenutno razvijaju socijalne vještine.
• Pregledavanju dječje razvojne povijesti – tj. kako su djeca razvijala se u prošlosti.
• Razgovorima s roditeljima.

Djeca će dobiti dijagnozu poremećaja spektra autizma. Dijagnoza uključuje razine podrške, koje se kreću od ‘zahtijevanja podrške’ do ‘zahtijevanja vrlo znatne podrške’. Te razine pokazuju koliko pomoći djeca trebaju u svojim socijalno-komunikacijskim vještinama i ograničenim, ponavljajućim i/ili senzornim ponašanjima.

Zdravstveni stručnjaci također će procijeniti jezik i kognitivne sposobnosti djece. Kao roditelj, vi ste u najboljoj poziciji da primijetite najranije upozoravajuće znakove autizma. Vi poznajete svoje dijete bolje od bilo koga i promatrate ponašanja i čudnosti koje pedijatar, u brzih petnaest minuta posjeta, možda nema priliku vidjeti. Pedijatar vašeg djeteta može biti odličan u svom poslu, ali ne zanemarujte važnost vlastitih opažanja i iskustava. Ključ je educirati se kako biste znali što je tipično, a što nije.

Pratite razvoj svog djeteta

Autizam uključuje različita kašnjenja u razvoju, pa pažljivo praćenje kada – ili ako – vaše dijete dostiže ključne socijalne, emocionalne i kognitivne prekretnice učinkovit je način za prepoznavanje problema u ranoj fazi. Iako kašnjenje u razvoju ne upućuje automatski na autizam, može ukazivati na povećan rizik.

Poduzmite mjere ako ste zabrinuti

Svako dijete razvija se svojim tempom, pa nema potrebe za panikom ako dijete malo kasni u govoru ili hodu. No, kada je riječ o zdravom razvoju, postoji širok raspon “tipičnih”. Ako vaše dijete ne dostiže ključne prekretnice za njegovu dob, ili sumnjate na problem, odmah podijelite svoje brige s dječjim liječnikom. Nemojte čekati.

Ne prihvaćajte pristup “čekaj i vidi”

Mnogi zabrinuti roditelji dobivaju odgovor “Nemojte brinuti” ili “Čekajte i vidite”. No, čekanje je najgora stvar koju možete učiniti. Riskirate gubitak dragocjenog vremena u dobi kada vaše dijete ima najbolju šansu za poboljšanjem. Osim toga, bez obzira na to je li kašnjenje uzrokovano autizmom ili nekim drugim faktorom, djeca s kašnjenjima u razvoju vjerojatno neće jednostavno “izrasti” iz svojih problema. Da bi razvili vještine u području kašnjenja, vaše dijete treba dodatnu pomoć i ciljanu terapiju.

Vjerujte svojim instinktima

Idealno, liječnik vašeg djeteta ozbiljno će shvatiti vaše brige i provesti temeljitu procjenu na autizam ili druge razvojne probleme. Ali ponekad, čak i dobronamjerni liječnici propuste upozorenja ili podcijene probleme. Slušajte svoj instinkt ako vam govori da nešto nije u redu i budite uporni. Zakazujte sljedeći pregled s liječnikom, zatražite drugo mišljenje ili zatražite uputnicu za stručnjaka za razvoj djeteta.

Regresija bilo koje vrste ozbiljan je znak autizma

Neka djeca s poremećajem spektra autizma počnu razvijati vještine komunikacije, a zatim regresiraju, obično između 12. i 24. mjeseca. Na primjer, dijete koje je komuniciralo riječima poput “mama” ili “gore” može prestati koristiti jezik u potpunosti, ili dijete može prestati sudjelovati u društvenim igrama koje je nekada uživalo, poput skrivanja, igre “klapajući rukama” ili mahanja “zbogom”. Svaki gubitak govora, brbljanja, gesti ili socijalnih vještina trebao bi se shvatiti ozbiljno, jer je regresija glavni crveni alarm za autizam.

Najraniji znakovi autizma uključuju odsutnost tipičnih ponašanja, a ne prisutnost netipičnih. Stoga ih može biti teško primijetiti. U nekim slučajevima, najraniji simptomi autizma čak se mogu krivo protumačiti kao znakovi “dobrog djeteta”, budući da dijete može izgledati tiho, neovisno i nepretenciozno. Međutim, mogu se primijetiti upozoravajući znakovi rano ako znate što tražiti.

Nekad autistična dojenčad ne reagira na grljenje, ne pružaju ruke da ih se podigne ili ne gledaju svoje majke dok ih hrane. 

Rani znakovi:

• Ne uspostavlja kontakt očima, poput gledanja vas dok ga hranite ili smijanja kad mu se smijete.
• Ne reagira na svoje ime ili zvuk poznatog glasa.
• Ne prati objekte vizualno ili prati vaš pokazivač kad pokazujete na nešto.
• Ne pokazuje geste poput pokazivanja ili mahanja “zbogom” ili korištenja drugih gesti za komunikaciju.
• Ne proizvodi zvukove kako bi privuklo vašu pažnju.
• Ne inicira ili odgovara na maženje ili pokušaj podizanja.
• Ne imitira vaše pokrete i izraze lica.
• Ne igra se s drugima ili dijeli interes i radosti.
• Sljedeća kašnjenja zahtijevaju odmah procjenu od strane dječjeg pedijatra:
• Do 6 mjeseci: Nema velikih osmijeha ili drugih toplih, radosnih izraza.
• Do 9 mjeseci: Nema uzajamnog dijeljenja zvukova, osmijeha ili drugih ekspresija lica.
• Do 12 mjeseci: Nema odgovora na ime.
• Do 12 mjeseci: Nema balabanja ili “beba priča”.
• Do 12 mjeseci: Nema uzajamnih pokazivanja zvukova, osmijeha ili drugih izraza lica.
• Do 16 mjeseci: Nema izgovorenih riječi.
• Do 24 mjeseca: Nema značajnih fraza koje ne uključuju imitaciju ili ponavljanje.

Svaka majka, kao najbolji poznavatelj vlastitog djeteta, igra ključnu ulogu u prepoznavanju potencijalnih znakova autizma. Praćenje razvoja djeteta, posebno u područjima socijalne interakcije, komunikacije i ponašanja, omogućuje rano otkrivanje mogućih problema. Pomoć i više informacija možete pronaći na linku OVDJE.

Izvor naslovne fotografije: Pexels