Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), u 2020. godini bol u donjem dijelu leđa zahvatio je 619 milijuna ljudi diljem svijeta, a procjenjuje se da će se broj slučajeva povećati na 843 milijuna slučajeva do 2050., uglavnom potaknut širenjem populacije i starenjem. Iako su bolovi u leđima problem koji može zahvatiti svakoga, sjedilački način života postaje jedan od glavnih okidača za njihov razvoj.

Budući da mnogo ljudi danas provodi dane sjedeći, kako na radnom mjestu, tako i u automobilu ili nekom drugom prijevoznom sredstvu na putu od kuće do posla, procjenjuje se da prosječna osoba sjedi između 8 i 10 sati dnevno. Dugotrajno sjedenje utječe na pojavu bolova u leđima jer oslabljuje mišiće leđa i abdomena koji su ključni za potporu kralježnice. Ako je osoba uz to i nedovoljno tjelesno aktivna, pojavljuje se i potencijalni problem smanjene fleksibilnosti, ali i smanjene snage mišića.

Uzroci boli u leđima

Osim sjedilačkog načina života i nedovoljne tjelesne aktivnosti, uzroci bolova u leđima mogu biti i loše držanje koje uzrokuje napetost u leđima, a potom i bol, zatim razne ozljede zbog dizanja teških predmeta ili naglih pokreta, hernija diska, pa čak i stres koji dokazano uzrokuje napetost u mišićima vrata i leđa. Novopečene majke se također susreću s neprirodnim položajima tijekom dojenja ili nošenja bebe što posljedično dovodi do mišićne neravnoteže i bolova.

Istraživanje objavljeno u časopisu The Lancet pokazalo je kako su bolovi u donjem dijelu leđa vodeći uzrok nesposobnosti za rad u svijetu, a često su povezani i s lošom kvalitetom sna, umorom, smanjenjem tjelesne aktivnosti i, dugoročno, s problemima mentalnog zdravlja.

Moguća rješenja

Kako bol u leđima ne bi uvelike preuzela kontrolu nad kvalitetom vaše svakodnevice, razmotrite moguća rješenja jer dugotrajno sjedenje i neaktivnost može doprinijeti razvoju kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa, pa čak i ranije smrtnosti.

Redovita tjelovježba

Redovita tjelovježba, posebno ona koja cilja na jačanje mišića leđa, može značajno smanjiti bolove u leđima. Prema studiji objavljenoj u Journal of Orthopaedic & Sports Physical Therapy, ljudi koji se bave vježbama za jačanje jezgre (poput pilatesa, joge ili plivanja) imaju niži rizik od razvoja bolova u leđima. Također, važno je raditi na povećanju fleksibilnosti i istezanju mišića koji mogu biti skraćeni zbog dugotrajnog sjedenja. Redovito izvođenje vježbi istezanja za donji dio može pomoći u održavanju pokretljivosti i smanjenju boli.

Korekcija držanja

Mnogi problemi s leđima mogu se spriječiti pravilnim držanjem. Stručnjaci preporučuju korištenje ergonomski prilagođenih stolica i radnih prostora kako bi se osigurao pravilan položaj kralježnice tijekom sjedenja, ali i izbjegavanje dugotrajnog sjedenja bez pauze. Ustajanje svakih 30 minuta i izvođenje jednostavnih vježbi istezanja mogu biti od velike pomoći. Također, prečesto korištenje mobitela može biti jedan od uzroka neprirodnog položaja vrata koji stvara dodatan pritisak na kralježnicu.

Tehnike opuštanja

S obzirom na povezanost između stresa i bolova u leđima, mnogi stručnjaci preporučuju tehnike opuštanja kao što su mindfulness, meditacija i duboko disanje kako bi se smanjila napetost u tijelu.

Fizikalna terapija

Za osobe s kroničnim ili ozbiljnim bolovima u leđima, fizioterapija može biti ključna u rehabilitaciji i olakšanju simptoma. Fizioterapeuti često preporučuju specifične vježbe za istezanje i jačanje mišića koji podržavaju kralježnicu, a pomoći mogu i druge vrste fizioterapije koje će vam preporučiti vaš liječnik.

Prirodna rješenja

Za instantnu pomoć možete iskoristiti ručnik koji ste prethodno umočili u toplu vodu. Iscjedite ga i držite nekoliko minuta na leđima, nakon čega ga zamijenite hladnim ručnikom. Osim toga, razmislite koliko je kvalitetan madrac na kojem spavate i kakvu obuću nosite jer sve to može utjecati na pojavu bolova.

Bol u leđima razlikuje se od osobe do osobe, a može se pojaviti i iznenada ili se postepeno pojačavati, a starenje također doprinosi promjena u kralježnici zbog čega smo u kasnijoj dobi podložniji bolovima. Najbolja prevencija je kvalitetna briga o sebi i zdrave navike koje biste trebali uključiti u svoje dane. Neka vam ovo bude poticaj da za sebe i svoje zdravlje radite dobre stvari.

 Izvor naslovne fotografije: Pexels