Poslovna etika kao formalni koncept počela je dobivati na važnosti 1950-ih godina, kada su tvrtke počele prepoznavati svoju širu odgovornost. Tada je otprilike postalo svima jasno da se ne može sve vrtjeti oko pukog ostvarivanja profita i svejedno biti održivo. 

Etičko poslovanje postalo je prioritet zbog rasta korporativne moći, svijesti potrošača i regulatornih okvira. Potreba za etičkim poslovanjem s vremenom se samo povećavala, postala je bitna za oblikovanje reputacije, utjecala je na povjerenje kupaca i ubrzo postala jedna od glavnih odrednica dugoročnog uspjeha. Osjećate li da i danas vrijede ista poslovna pravila?

Stvarnost poslovne etike

Neki bi se složili i rekli da je etika danas još i važnija, dok neki možda i ne bi. Mislim da smo danas u nekom određenom loopu istinskog napora da njegujemo etičnost s jedne strane i lažne etičnosti s druge strane. 

Točno se sjećam kada sam prvi put posumnjala u ono što se potrošačima prodaje pod etiku. Bio je to dokumentarac o lovu na tune i naljepnici „dolphin safe“ koju neki proizvođači ponosno ističu na svom proizvodu. Radi se o tome da ta naljepnica navodno potvrđuje da se tuna, od proizvođača proizvoda koji ima naljepnicu, lovi na način koji je siguran za dupine (da i oni ne nastradaju u mrežama). Dokumentarac je pokazao da je stvarnost daleko od istine i da navedena naljepnica ne vrijedi gotovo ništa. Ne ulazim dublje u problematiku jer se nešto možda i promijenilo u ovih 15ak godina koliko je prošlo od kada sam gledala dokumentarac, ali evo, to je bio  prvi put da sam posumnjala u ono što nam prodaju pod etičko poslovanje. 

Na stranu ribare i tunu, danas postoje mnoge tvrtke koje tvrde da daju prednost etici, a istovremeno mi se nekako čini da postoji sve veći jaz između onih koje doista poštuju moralna načela i onih koji se samo pretvaraju da je tako.

Istinski etična poduzeća integriraju etiku u svoje temeljno poslovanje, osiguravajući pošten tretman zaposlenika, kupaca i dionika, a ne samo obraćajući pozornost na ono što je vidljivo na van. Oni primjenjuju održive prakse, održavaju transparentnost i pridržavaju se vrijednosti čak i kada to nije financijski povoljno ili javno.

Lažna etičnost ( ili ethics-washing) odnosi se na tvrtke koje projiciraju etičku sliku kroz marketing i društvenu odgovornost (CSR), dok se u stvarnosti bave neetičnim praksama. To može uključivati iskorištavanje radnika, štetu okolišu ili obmanjujuće oglašavanje. Nećemo nikoga imenovati, ali nedavno ste mogli čitati o biznisima koji su na van njegovali jednakost, ljepotu i brigu za sebe, a prema zapolenicima imali sasvim obrnut stav. I toga ima još, samo što, eto, još nije izašlo na vidjelo. 

Ključna razlika etike i lažne etike (osim ove koja je evidentno očita)? Etične tvrtke djeluju, dok se lažno etične samo predstavljaju kao takve. Potrošači, zaposlenici i investitori sve više analiziraju poslovne prakse, otežavajući tvrtkama lažiranje etičkih obveza. Možemo se jedino nadati da ćemo kolektivno svi početi obraćati pozornost na to, provjeravati s kime poslujemo, čije proizvode kupujemo, koga pratimo na društvenim mrežama i ukratko – kome vjerujemo u biznisu.

Zašto su etika i moral važni u poslovanju?

Etično poslovanje nije samo način izbjegavanja skandala – ono je ključno za dugoročni uspjeh i održivost. Evo zašto:

• Gradi reputaciju i povjerenje – Kupci i partneri preferiraju suradnju s tvrtkama koje pokazuju integritet i poštenje.
• Osigurava zadovoljstvo i zadržavanje zaposlenika – Etična radna okolina privlači kvalitetne ljude i smanjuje fluktuaciju zaposlenika, što povećava produktivnost i moral.
• Usklađena je s propisima – Pravni problemi, kazne i oštećen ugled rijetko su kada problem za etične firme.
• Pojačava mogućnost dugoročne profitabilnosti – Tvrtke koje daju prednost etici često ostvaruju bolje financijske rezultate zbog lojalnosti kupaca i stabilnosti poslovanja.
• Društvena odgovornost – Etične tvrtke pozitivno doprinose društvu, smanjujući negativan utjecaj na okoliš i zajednice.

Kako biti etičan u poslovanju? Bez obzira na poziciju

Svaka osoba u organizaciji može doprinijeti etičkom poslovanju jer etičnost se iskazuju samo osobe na vrhu. Ako ste zaposlenik ili partner, budite iskreni i transparentni. Nemojte se upuštati u obmanjujuće prakse ili neetične prečace kako bi došli to cilja ili rezultata koji se od vas traže.

Ako ste ikada u poziciji u kojoj svjedočite nepravdi, prijavite to odgovarajućim kanalima, nemojte ignorirati. To što niste problem, ne znači da ste automatski dio rješenja – to podrazumijeva akciju. Poštujte svoje kolege i klijente i dogovorno koristite resurse firme. 

Nemojte se suzdržavati kada treba držati poslodavca odgovornim, ukažite na nepravilnosti kada ih primijetite čak i onda kada dolaze s vrha.

Ako ste pak lider ili vlasnik tvrtke, budite primjer drugima jer vaše ponašanje postavlja standard za cijelu organizaciju. Promovirajte kulturu integriteta podržavajući transparentnost, pravednost i odgovornost u svim aspektima poslovanja. Sjetite se nagraditi etično ponašanje, dajte prednost dugoročnim etičkim koristima umjesto kratkoročnim profitima. Nemojte da vas zavede novac, odbijte neetične poslovne prilike, čak i ako obećavaju brzu financijsku dobit.

Što učiniti kada svjedočite neetičnom ponašanju?

Kao što smo već rekli, to što niste dio problema, ne znači da ste automatski dio rješenja. Stvari se neće promijeniti same od sebe, nije sigurno da će doći od vrha ili dna, što ukratko znači da bismo svi, u idealnim uvjetima, morali reagirati na neetično ponašanje ako ga vidimo, kako u poslu tako i općenito.

Prepoznati neetično ponašanje je jedno, ali poduzeti korake je drugo. Ako ne znate kako reagirati u takvim situacijama, evo neki savjeti. Dokumentirajte viđeno, suočite se s osobom na profesionalan način ako je moguće (nekada je i to dovoljno da osoba shvati pogrešku), prijavite incident nadležnima (čak i anonimno ako postoji kanal), a ako unutar tvrtke ne dođe do rješenja, moguće je uključiti regulatorna tijela ili pravne mehanizme u cijelu priču.

Znamo da nismo svi isti i da ne nosimo svi jednaki elan prema ovakvim stvarima. Neki od nas će vidjeti i ignorirati jer već ionako imaju „previše toga na svom tanjuru“. Ali ono što se jedan dan događa kod susjeda, sutradan može postati vaš/naš problem. 

I da, nemojte na etiku u poslovanju gledati kao na imidž boost.

Izvor naslovne fotografije: Pexels