U današnjem ubrzanom, hektičnom i uvijek povezanom svijetu, ideja slobodnog dana ili godišnjeg odmora često djeluje više kao luksuz nego kao osnovna potreba, a ne bi smjelo biti tako. Uzimamo slobodan dan samo kada trebamo otići doktoru, obaviti nešto s klincima, odvesti roditelje na preglede, ali koliko često uzmete day off samo zato što to vama treba?

Svi mi uspješno i manje uspješno (realno, ovisi o danu) balansiramo između zahtjeva posla, osobnog vremena i obiteljskih obveza i ravnoteža se neminovno sve više narušava, ostavljajući mnoge od nas s osjećajem da smo stalno “uključeni”, stalno dostupni, stalno na udaru nečega i samo čekamo zvuk mobitela i sljedeći poziv, e-mail, poruku ili zadatak bilo koje vrste. Čak i kad dođemo kući, to ne znači uvijek da je posao gotov. A onima koji rade od kuće, još je i gore. O poduzetnicima i vlasnicima manjih i većih biznisa da i ne pričamo, oni ponekad rade i u snu. 

Ovaj disbalans ozbiljno ugrožava naše mentalno zdravlje, odnose i ukupnu kvalitetu života, ali pitam vas, jeste li toga svjesni ili samo prihvaća ta “nova pravila igre”, da ne kažem svima omraženu frazu, “novo normalno”. Osjećate li i vi da vam je svega previše i trebate predah ili ste mišljenja “kako svi, tako moram i ja”?

Uništava li suvremeni način života ravnotežu između privatnog i poslovnog?

Službeno, u mnogim zemljama prosječni radni tjedan traje oko 40 sati. Međutim, stvarnost je često daleko drugačija. Istraživanja pokazuju da mnogi radnici redovito rade 50 ili čak 60 sati tjedno, osobito u industrijama poput tehnologije, zdravstva i financija. Uz to, sveprisutnost digitalnih uređaja i rad na daljinu dodatno brišu granice između poslovnog i privatnog života. 

Pitamo vas, da dobijete jedan euro svaki put kada vam mobitel zbog posla zazvoni nakon radnog vremena, koju biste jedrilicu kupili?

Prema istraživanjima, prosječna osoba provodi oko dva sata dnevno na odgovaranje na e-mailove, sudjelovanje u izvanrednim sastancima ili rješavanje radnih zadataka izvan službenog radnog vremena. Ovo ostavlja vrlo malo prostora za brigu o sebi, hobije ili obitelj – a o pravom odmoru da ne govorimo. 

Radimo 8 sati, u idealnom svijetu, dakle bez prekovremenih. 8 sati bi trebalo i spavati, ako želimo brinuti o svom zdravlju. Uzmite još sat i pol do dva na putovanje od posla do doma i obratno i sat vremena za pripremu obroka. I koliko vam ostane? Jedva 5. 5 sati za vas, obitelj, druženje, opuštanje i isključivanje. 
I eto nas opet, stoti put o održavanju ravnoteže privatnog i poslovnog. Možda da napokon umjesto pričanja nešto i poduzmemo. 

Kako društvena očekivanja i pritisak da smo “stalno dostupni” utječe na nas?  

Društvo često veliča zauzetost ili manjak slobodnog vremena kao znak uspjeha. Porast "kulture užurbanosti" slavi duge radne sate i stalnu dostupnost. Skoro pa je sramota otići iz ureda u 17:00. Pa ostani barem 15 minuta dulje, nemoj slučajno da prvi odeš kući. Poslodavci nerijetko očekuju da zaposlenici odgovaraju na e-mailove kasno navečer, obavljaju pozive tijekom odmora ili ispunjavaju kratke rokove bez obzira na privatne obveze.  

Što ti je to, odgovoriti na jedan e-mail kad si kod kuće, par minuta posla. Ajde samo nabrzinu nazovi klijenta, njemu baš sada odgovara iako je pola 8 navečer, a tebi je to minuta posla. Znam da ti klinci imaju rođendan, ali rokovi?

Taj stalni pritisak da uvijek budete dostupni ostavlja gorak osjećaj u ustima, kao da je slobodan dan neodgovoran ili čak štetan za karijeru. Tko zna što će se u uredu dogoditi ako uzmem slobodan dan, kakva će se nova prilika ponuditi, a ja ju neću zgrabiti, kakav će problem izbiti, pa ću ga ja danima poslije morati rješavati jer nisam bio na licu mjesta…? FOMO (fear of missing out), ali u najgorem mogućem smislu.

Zašto su slobodni dani ključni za mentalno zdravlje i odnose?

Važnost uzimanja slobodnog vremena ne može se dovoljno naglasiti. Studije dosljedno pokazuju da su ljudi koji redovito uzimaju pauze ili odmore produktivniji, kreativniji i zadovoljniji poslom. 

Još važnije, odmak od posla ključan je za mentalno zdravlje. Kronični stres i izgaranje odnosno burnout, pogoršani pretjeranim radom, mogu dovesti do anksioznosti, depresije i fizičkih zdravstvenih problema poput srčanih bolesti i nesanice. Treba li vam stvarno da pijete tablete za smirenje ili spavanje zbog posla? Da imate loš san, da ste čangrizavi i pod konstantnim stresom i u grču, da vam život prođe na poslu? Kratko i jasno – ne. 

Daj, samo uzmite taj day off.

Osim individualne dobrobiti, slobodno vrijeme jača odnose. Bilo da provodite popodne s djecom, ponovno se povezujete s partnerom ili se družite s prijateljima, ti trenuci potiču emocionalne veze koje su ključne za ispunjen život. 

Povrh toga, vrijeme udaljeno od posla omogućava refleksiju, postavljanje ciljeva i osobni razvoj – stvari koje često zanemarujemo u svakodnevnoj užurbanosti jer živimo na autopilotu i samo čekamo kad ćemo doći do kraja “to do” liste, dok nam se sljedeća već priprema. I da, slobodno vrijeme je bitno za odnose s drugima, ali i sa samim sobom, nemojmo to zaboraviti. 

Praktični savjeti za uzimanje slobodnog vremena

Uzeti pauzu može se činiti izazovnim, ali uz malo planiranja i odlučnosti, to je itekako moguće. Evo kako:

Prioritizirajte svoje slobodno vrijeme. Tretirajte slobodne dane kao nužne, a ne kao opcionalne. Planirajte ih unaprijed i jasno obavijestite svog poslodavca o svojim namjerama.

Postavite granice. Stvorite jasnu razliku između radnog vremena i osobnog života. To može značiti isključivanje obavijesti nakon radnog vremena, neprovjeravanje e-mailova vikendom ili postavljanje automatskog odgovora "izvan ureda".

Počnite s malim koracima. Ako vam tjedan dana odmora djeluje nedostižno, počnite s jednim danom ili vikendom. Iskoristite to vrijeme za potpuno isključivanje i aktivnosti koje vas opuštaju.

Planirajte aktivnosti koje volite. Vaše slobodno vrijeme treba biti ispunjavajuće. Bilo da je riječ o šetnji prirodom, opuštanju u wellnessu ili gledanju omiljene serije, odaberite aktivnosti koje vas vesele.

Delegirajte i komunicirajte. Prije odmora osigurajte da su vaši zadaci delegirani ili rokovi prilagođeni. Komunicirajte s timom kako biste smanjili mogućnost da vas posao ometa.

Potpuno se odspojite. Oduprite se porivu da “samo provjerite” e-mail ili poslovno mobitel. Potpuno isključivanje, čak i na kratko, omogućuje vašem umu pravi odmor. Da sumiramo, pravi odmor je onaj koji je offline. 

Redoviti odmor poboljšava produktivnost i kvalitetu života

Pravi izazov leži u promjeni narativa o slobodnom vremenu. Organizacije moraju shvatiti da su odmorni zaposlenici učinkovitiji i kreativniji. Na individualnoj razini, trebamo se oduprijeti pritiscima društva koji manjak slobodnog vremena izjednačavaju s uspjehom. Umjesto toga, trebamo prihvatiti ideju da su briga o sebi i odmor ključni za uravnotežen život. 

U svijetu u kojem stalna povezanost postaje norma, vraćanje svog vremena može djelovati radikalno – ali that’s the risk we are willing to take. Uzeti slobodan dan nije sebično, nego nužno.

Nismo stvoreni samo da radimo i “zgrćemo” pare (i mentalne probleme istovremeno). Da, bitno je raditi i zaraditi za život, za iskustva, za stvari, za sve ono u čemu uživamo. Ali ako ćemo previše raditi, neće biti vremena za stvari u kojima uživamo. I gdje je onda smisao?

Zato, uzmi slobodan dan, isključi mobitel na godišnjem, brini o sebi. Nijedan posao nije vrijedan da učiniš drugačije. A kad smo kod luksuza? E pa i to si priušti tu i tamo, ako je ikako moguće. Samo zapamti da slobodan dan i godišnji nisu luksuz, nego, ponavljamo - nužnost.

Izvor naslovne fotografije: Pexels