Negdje između dial-up interneta i TikTok generacije, izgubili smo strpljenje. Sjećate li se, nekad smo čekali da se fotografije razviju, da pismo stigne poštom, da se omiljena pjesma snimi s radija na kazetu… Danas, ako se video ne učita u sekundi, bacamo mobitel u zid i cijeli dan nam je uništen. Prepoznajete li se u ovim opisima?

Tehnologija nam je dala brzinu, ali nam je uzela sposobnost čekanja. Instant gratifikacija, odnosno taj osjećaj zadovoljstva koji dolazi odmah, bez odgode, postala je standard, a sve što traje dulje od nekoliko sekundi, čini nam se kao gubitak vremena. No, koliko nas zapravo košta ovakav novi način života?

Kako smo postali tako nestrpljivi?

Ne radi se samo o društvenim mrežama i streaming platformama. Svijet je danas dizajniran tako da nam isporuči ono što želimo odmah. Želite hranu? Aplikacija vam dostavlja ručak u 15 minuta. Trebate novi gadget? Evo, stiže sutra. Tražite partnera? Povucite prstom udesno. Sve što nam je prije zahtijevalo trud, čekanje i proces, sada je dostupno jednim klikom.

Neuroznanstvenici objašnjavaju da je za to zaslužan dopamin, neurotransmiter koji nas nagrađuje kad dobijemo nešto ugodno. Problem je samo u tome da što više trenutnih nagrada dobivamo, to ih više trebamo – i tako postajemo nesposobni čekati.

Djeca odrastaju u svijetu gdje je sve „odmah i sad“

Roditelji to najbolje znaju. Sjećate li se vremena kada je dosada bila normalna? Kada su djeca čekala crtić u određeno vrijeme, a ne ga puštala na zahtjev? Danas, ako nema WiFi-ja u restoranu, prijeti katastrofa. 

Stručnjaci upozoravaju da generacija Alpha (djeca rođena od 2010. nadalje) ima sve manju toleranciju na frustraciju. To potvrđuje i psihologinja Jean Twenge, autorica knjige iGen, koja objašnjava kako djeca koja rastu u digitalnoj eri teže razvijaju emocionalnu otpornost jer nisu navikla čekati, pregovarati ili se nositi s razočaranjem.

Business i instant gratifikacija 

Zvuči vrlo jednostavno: brza isporuka, brzi rezultati, brzi uspjeh – ali realnost je sasvim drugačija. U svijetu poduzetništva, ideja da možeš postati milijunaš preko noći je fikcija. Velike priče o uspjehu obično imaju godine nevidljivog rada u pozadini, no društvene mreže prodaju iluziju da su svi drugi brži, bolji, uspješniji i odmah bogati. Poduzetnik i autor Simon Sinek ističe da se mladi danas brzo obeshrabre ako ne vide instant rezultate. Primjerice, žele promaknuće nakon šest mjeseci, a ne shvaćaju da prava karijera i uspjeh traže godine ulaganja.

Pa, može li uspjeh ikako preživjeti binge kulturu? Bilo da govorimo o startupima, brendovima ili korporacijama, pravi uspjeh nikada nije bio trenutna pojava.

Nova generacija poduzetnika često očekuje da će njihov biznis eksplodirati u nekoliko mjeseci. Kad se to ne dogodi, dolazi do frustracije i odustajanja. Brendovi moraju stalno inovirati. Ako ne lansiraju nešto novo svakih nekoliko mjeseci, riskiraju gubitak pažnje kupaca. Čak i marketinške kampanje koje traju predugo brzo padaju u zaborav jer publika želi stalno novi sadržaj. No, problem binge kulture u biznisu je taj što dugoročni uspjeh zahtijeva upravo suprotno – strpljenje, dosljednost i ulaganje u proces.

Startup mentalitet: Unicorn iluzija i opsesija brzim rastom

Poduzetnici danas ulaze u biznis s očekivanjem da će njihov projekt postati sljedeći Airbnb, Uber ili Revolut. Inspirirani o overnight success pričama iz Silicijske doline, mnogi vjeruju da će s pravom idejom i malo kapitala postići globalni uspjeh u roku od godinu dana.

Ali istina je drugačija.

Studije pokazuju da većina startupova ne propada zbog loše ideje, već zbog nerealnih očekivanja rasta. U istraživanju CB Insightsa, 42% propalih startupova navelo je "nedostatak tržišne potražnje" kao glavni razlog neuspjeha – ne zato što potražnja ne postoji, već zato što nisu dali tržištu dovoljno vremena da je razvije. Uspjeh velikih tvrtki poput Nikea, Applea i Coca-Cole nije došao u mjesec dana. Došao je kroz desetljeća iteracija, uspona i padova, istraživanja i prilagodbe tržištu.

Biznis koji ne razumije vrijednost dugoročnog građenja brenda, osuđen je na kratkoročnu igru.

Kako vratiti strpljenje u poslovanje?

Ako je jasno da binge mentalitet dugoročno šteti biznisu, kako se poduzetnici mogu oduprijeti pritisku instant uspjeha?

Za početak, važno je kao glavni cilj postaviti izgradnju brenda, a ne samo proizvoda. Kompanije koje opstaju desetljećima razumiju da lojalnost ne dolazi iz jednokratnih viralnih trenutaka, već iz konzistentne kvalitete i vrijednosti koje prenose kupcima. Također, potrebno je uložiti u sporiji rast umjesto instant eksplozije. Kompanije poput Tesle razvijale su svoje poslovne modele godinama prije nego što su postale mainstream. 

Ne smijemo zaboraviti i edukaciju kupaca i publike. Umjesto da ih hranimo brzim trendovima, trebamo ih učiti o vrijednosti kvalitetnih proizvoda, održivosti i dugoročne vizije. I na kraju, važno je prihvatiti činjenicu da uspjeh zahtijeva vrijeme. Najbolji poslovni lideri znaju da se pravi rezultati ne događaju u jednom danu. Amazon je godinama bio neprofitabilan, ali Jeff Bezos nije odustajao jer je imao dugoročnu viziju.

Ako se i dalje pitate kako preživjeti tu eru nestrpljenja, umjesto da se prilagođavamo binge mentalitetu, možda je vrijeme da se vratimo temeljnim vrijednostima poslovanja: dosljednosti, kvaliteti i dugoročnom razmišljanju. U konačnici, pitanje je jednostavno: želimo li biti brzi ili želimo biti trajni? Ako je odgovor ovo drugo, onda je vrijeme da redefiniramo što uspjeh zapravo znači – i damo mu vremena da se dogodi.

Izvor naslovne fotografije: Pexels