Planirali ste samo brzo provjeriti vijesti prije spavanja, ali sat vremena kasnije još uvijek ste zalijepljeni za ekran, gutajući beskonačan niz negativnih vijesti. Svima nam se čini da svijet ne ide u dobrom smjeru, a vi (umjesto da se osjećate informirano) postajete iscrpljeni, frustrirani i tjeskobni. Čestitamo, upravo ste upali u zamku doomscrollinga.

Ovaj moderni fenomen nije samo još jedan od nusprodukata digitalne ere, već direktan saboter naše produktivnosti, fokusa i mentalnog zdravlja. Doomscrolling je termin koji opisuje opsesivno pretraživanje i konzumiranje loših vijesti, a postao je sveprisutna pojava, pogotovo u svijetu poduzetnika i zaposlenih ljudi koji balansiraju između pretrpanih rasporeda i beskrajnih obaveza. U doba kada je pažnja najvrijedniji resurs, doomscrolling nam doslovno krade ono što nam je najpotrebnije za uspjeh – sposobnost da se fokusiramo na bitno.

Ali, ako ćemo biti realni: zaista nije lako odoljeti. Algoritmi društvenih mreža osmišljeni su da nas drže prikovanima za ekran, servirajući upravo onaj sadržaj koji će nas emocionalno zadržati – bilo to šok, ljutnja ili strah.  Ipak, dok konzumirate negativan sadržaj, gubite vrijeme koje biste mogli iskoristiti za strateško planiranje, jačanje odnosa s klijentima ili jednostavno za odmor. Doomscrolling vas ne čini samo pasivnim konzumentom informacija. On vas pretvara u nekoga tko je reaktivniji, tjeskobniji i manje sposoban nositi se s izazovima.

No, dobra vijest je da se doomscrolling ne mora pretvoriti u naviku koje se teško riješiti. Ako ga prepoznamo, možemo ga zaustaviti, obuzdati se i preusmjeriti svoju pažnju prema stvarima koje su nam zaista važne.

Što je doomscrolling?

Doomscrolling ili “po naški”: neumorno konzumiranje negativnih vijesti na digitalnim platformama, postao je bolest modernog doba. A za poduzetnike, mame u multitasking modu i sve one koji balansiraju između karijere i obiteljskih obaveza, ovaj fenomen može biti pravi saboter uspjeha.

Dok doomscrollate, ne samo da vam pažnja klizi kroz prste, već vaša energija i fokus odlaze ravno u zaborav. Umjesto da se posvetite strateškom planiranju, klijentima ili novim poslovnim idejama, vaša glava postaje preopterećena lošim vijestima koje ne možete više kontrolirati. I što je najgore, osjećaj tjeskobe koji doomscrolling izaziva ne ostaje samo na ekranu, nego se seli u vaše poslovne odluke i osobne odnose.

Kako su povezani doomscrolling i biznis?

Doomscrolling nije slučajnost – to je evolucijski trik. Naši mozgovi imaju tendenciju fokusirati se na negativno jer je tijekom povijesti prepoznavanje prijetnji bilo pitanje preživljavanja. U digitalnom dobu, ovo se pretvorilo u naviku beskonačnog konzumiranja informacija koje nas tjeraju da se osjećamo nemoćno.

Negativne vijesti su poput ovisnosti. Teško je stati na jednoj. Algoritmi društvenih mreža dodatno potpiruju ovu vatru, a što više doomscrollate, to više hranite algoritam koji vas uvlači još dublje. Jedna studija otkrila je da ljudi koji doomscrollaju, prosječno troše 3-5 sati dnevno na negativan sadržaj. To je više od pola radnog dana! Ako ste poduzetnik ili roditelj s tisuću obaveza, tih par sati može biti razlika između uspjeha i propuštene prilike.

Za poduzetnike, ovo postaje ozbiljan problem jer umjesto da se fokusirate na rast i inovacije, vi trošite dragocjene sate na apokaliptične scenarije koji nemaju veze s vašim poslom. I to vas, polako ali sigurno, košta više nego što mislite. Kada se nađete preplavljeni negativnim vijestima, manja je vjerojatnost da ćete donositi objektivne, logične odluke, a veća da ćete posegnuti za impulzivnim reakcijama. I to ne vrijedi samo za donošenje poslovnih odluka. Doomscrolling utječe i na način na koji vodimo timove, komuniciramo s klijentima i pristupamo dugoročnim strategijama.

FOMO kao pokretač doomscrollinga

Jedan od glavnih razloga zašto ne možemo prestati doomscrollati je strah od propuštanja (FOMO, engl. Fear Of Missing Out). „Što ako propustim neku ključnu vijest?“ ili „Što ako svi pričaju o nečemu, a ja nisam upućen?“ – to su misli koje nas drže zarobljenima u začaranom krugu.

Međutim, psiholozi ističu da preopterećenost informacijama vodi do tzv. "mentalnog zagušenja", pri čemu više ne možemo razlikovati ono što je stvarno bitno od onoga što je samo buka. Drugim riječima, doomscrolling stvara iluziju produktivnosti, dok nas zapravo udaljava od onoga što je važno.

Kako prestati skrolati?

Umjesto da se bavite problemima izvan vaše kontrole, fokusirajte se na ono što možete promijeniti. Ako ste, recimo, poduzetnik, iskoristite vrijeme koje biste inače proveli doomscrollajući za istraživanje novih poslovnih strategija ili alata za unaprjeđenje produktivnosti.

Jedan od načina za razbijanje doomscrolling navike je stvaranje dnevne liste pozitivnih postignuća. To može biti bilo što, od uspješno odrađenog zadatka, do ugodnog razgovora s prijateljem. Takva praksa pomaže preusmjeriti mozak na konstruktivno razmišljanje.

Također, pomoći može i postavljanje striktnih pravila. Primjerice, zabrana provjeravanja vijesti nakon 19 sati. Takva prisilna “news diet” zasigurno će ostaviti traga na dobrobiti vašeg mentalnog zdravlja. Pokušajte uključiti cijelu obitelj ili tim u izazov digitalne tišine kako biste ojačali međusobnu podršku i fokus na stvarni život. Isto tako, važno je postaviti zdrave granice. Pokušajte ostaviti mobitel kod kuće za vrijeme večernje šetnje ili odlaska na kavu s ekipom.

Ne zaboravite i na spomenuti algoritam. Pretražujte pozitivne i inspirativne vijesti i ostali sadržaj koji u vama izaziva dobar osjećaj. Tako će vam se početi pojavljivati sadržaj od kojeg se nećete osjećati loše, nego ispirirano i dobro.

Doomscrolling možda zvuči kao benigna navika. Nešto što svi radimo dok čekamo kavu ili prije spavanja. No, njegov utjecaj na biznis i svakodnevni život daleko je ozbiljniji nego što mislimo. Ono što konzumiramo digitalno, ima direktan utjecaj na našu energiju, odluke i način na koji vodimo svoj život i posao.

Najvažniji resurs današnjice nije ni vrijeme ni novac – već vaša pažnja. Usmjerite je na ono što zaista vrijedi jer samo tako možete zadržati fokus, energiju i jasnoću potrebnu za uspjeh u modernom biznisu.

Izvor naslovne fotografije: Pexels