Naravno, postoji čitav niz zanimanja za koje se opredijelimo već na fakultetu, pa nas nakon diplome čeka više manje siguran posao liječnika, profesora, stomatologa… 

No što ako smo završili nešto čime se zapravo ne želimo baviti, ili možda uopće nismo ni studirali, i sad stojimo na tržištu rada, nesigurni u kojem smjeru krenuti. Možda radimo u nekoj firmi, potpuno nezadovoljni i željni promjene, ali ne znamo kako i gdje tražiti bolje za sebe. 

U nastavku nudimo nekoliko potencijalnih ideja…

Za početak, treba dobro promisliti koji posao nas privlači i zašto. U tome nam mogu pomoći razni online testovi (ima ih jako puno, samo treba googlati ‘My Dream Job Quiz’) uz koje ćemo lakše otkriti naše afinitete i možda lakše odrediti čime bismo se zapravo željeli baviti. Barem u ovom dijelu života. Naravno, ako već znamo što i gdje bismo htjeli raditi, ovaj korak preskačemo. 

Sljedeći korak je složiti svoj CV. Životopis uvijek moramo imati spreman, na engleskom i na hrvatskom jeziku, uredno updatean s najnovijim informacijama (ako smo završili neki dodatni online tečaj ili stekli ekstra iskustvo rada). Ako naš CV ima nekih rupa (nedostaje nam neko stručno osposobljavanje, znanje jezika ili slično), nije loša ideja popuniti te rupe, pa onda krenuti naprijed.

Kad smo potpuno spremni, napravimo i izbor tvrtki kojima bismo poslali naš CV. Logično, biramo tvrtke kojima bi naše kvalitete mogle biti od koristi. Raspitamo se kakve zaposlenike traže, što od njih očekuju, kao i što nude. Dobro je pripremiti uži izbor (možda tri do pet) tvrtki za koje želimo raditi i onda obavimo opsežna istraživanja o njima. 

Želimo biti što sigurniji da će nam ta tvrtka odgovarati, da je vrijedna odlaska sa starog posla (ako je takva situacija) ili je pak vrijedna tog ekstra truda oko zapošljavanja baš u njoj. Dobra je ideja potražiti ljude koje rade u tim tvrtkama, neke s kojima imamo nešto zajedničko - istu školu, fakultet, interese, rodni grad ili prijatelje. Možda ih pozvati na kavu, i malo se raspitati o tome kako je raditi u toj tvrtki, što nude ali i kakve ljude traže.

To nas dovodi do idućeg koraka -  networkinga. Ovo je vrlo važan korak jer nam može omogućiti da budemo na pravom mjestu u pravo vrijeme, kad prilika pokuca na vrata. I napomena, umrežavanje se ne odnosi na nas, radi se o osobi s kojom razgovaramo. Zainteresirajmo se za drugu osobu pitajući je o njezinim interesima, ciljevima, izazovima, ciljevima u karijeri. Pogledajmo možemo li joj pomoći. Više slušajmo nego što govorimo. Mogućnosti postaju veće kada se ljudi usredotoče na drugoga.

Takva vrsta networkinga može se pokazati dobrom za obje strane - samo moramo biti strpljivi, dosljedni. To bi nam moglo pomoći da otkrijemo skrivene poslove ili stvorimo prilagođene mogućnosti za sebe.

Spomenuli smo skrivene poslove. To je zadnji korak, posao koji nije oglašen i za koji se u tom trenutku ne natječe čitav niz kandidata, naših konkurenata. Da bismo se prijavili za radno mjesto koje, realno, još nije otvoreno, trebat će nam solidno razumijevanje organizacije i potencijalnih rupa u vodstvu te firme. 

Postupak možemo započeti slanjem onoga što stručnjaci nazivaju ‘uvodnim pismom’, odnosno sažetim pismom koje predstavlja nas osobno i vrijednost koju možemo dati firmi. U njemu valja iznijeti jasan akcijski plan za rješavanje ključnih slabih točaka za koje smo propitkivanjem i istraživanjem doznali da postoje, kao i djelotvorne ideje za bolje poslovanje tvrtke. Dobar početak pisma mogao bi biti: “Želite li optimizirati poslovanje i uštedjeti na troškovima?”, a zatim predstaviti mjerljive podatke koje smo osobno generirali. Jer, kao i uvijek, brojke ne lažu. 

Izvor naslovne fotografije: Pexels