Nekad smo brinuli imamo li dovoljno gotovine u novčaniku, a danas je glavno pitanje je li baterija na mobitelu puna. Jer ako ti se isprazni mobitel, odjednom ostaješ bez mogućnosti kupovine kave, ulaska u aplikaciju za prijevoz ili pristupa bankovnom računu. A s mobitelom kao dominantnim sredstvom plaćanja, u priču se tiho, ali uporno, ubacuje i novi igrač – pametni sat. Za one koji žele još brže i jednostavnije transakcije, dovoljan je jedan pokret ruke i račun je plaćen.

Ali, dok smo oduševljeni brzinom i praktičnošću, valja se zapitati – jesmo li spremni potpuno se odreći fizičkog novca? Hoće li papirnate novčanice postati tek nostalgična uspomena, poput telefonskih imenika ili VHS kazeta? 

Što kažu statistike?

Hrvati na mobitelu provedu više od četiri sata dnevno, a 81 % ga želi koristiti kao sredstvo plaćanja, u čemu prednjače mladi u dobi od 18 do 29 godina. Rezultati su to najnovijeg istraživanja MasterIndex koje je u studenom prošle godine za Mastercard provela agencija Improve. Uz navedeno, podaci sugeriraju da se pametni sat probija kao relativno popularno sredstvo plaćanja među mladima (30 %) i građanima koji imaju visoke prihode (31 %).

Unatoč rastu popularnosti mobilnog plaćanja, kartice i dalje dominiraju – preferira ih 84 % ispitanika, osobito visokoobrazovani građani, osobe s višim primanjima te stanovnici Dalmacije i Zagreba. Gotovina i dalje zadržava svoju važnost, preferira je 72 % ispitanika, što predstavlja porast od pet postotnih bodova u odnosu na prošlu godinu.

Mladi češće žele plaćati pametnim satom

Uz to, Hrvati najčešće koriste pametne telefone kao najpoželjnije sredstvo plaćanja. U brojkama, to vrijedi za 81 % ispitanika. Posebno su popularni kod žena i mladih u dobi od 18 do 29 godina, koji u danu potroše i do pet sati koristeći te uređaje. 

Istovremeno, korištenje pametnih televizora bilježi neznatan porast. Sudionici sada u prosjeku provode 2,1 sat dnevno uz ovaj uređaj, što je tek sedam minuta više nego prošle godine. S druge strane, vrijeme provedeno uz prijenosna i stolna računala blago je opalo. Prosječan Hrvat sada na njima provede 3,3 sata dnevno, u usporedbi s više od tri pol sata prema prošlogodišnjem istraživanju.

Nakon pametnih telefona, sa znatno manjim udjelom ističu se pametni satovi kao poželjno sredstvo plaćanja za 22 % ispitanika. Tek nakon toga slijede osobni dokumenti (13 %), biometrija (10 %) i tablet (7 %). Zanimljivo je da je oko 4 % građana spremno koristiti čip ili neki drugi uređaj ugrađen u tijelo, baš u svrhu plaćanja, dok bi 3 % građana u tu svrhu koristilo kućanske aparate kao što su hladnjak i perilica za rublje.

„Za 95 % građana važno je da trgovac nudi različite metode plaćanja. Trgovci koji su toga svjesni otvaraju prilike za povećanje prihoda i izgradnju vjernosti kupaca. U Mastercardu smo predani pružanju sigurnih, jednostavnih i dostupnih rješenja za plaćanje. Uređaji poput pametnih telefona i pametnih satova sve više zauzimaju središnje mjesto u svakodnevnim financijskim transakcijama, što od trgovaca zahtijeva prilagodbu u realnom vremenu. Inovativne tehnologije plaćanja, dakle, više nisu samo potencijal, već konkretna potreba koja oblikuje tržište i očekivanja potrošača“, istaknula je Gea Kariž, direktorica Mastercarda u Hrvatskoj.

Hrvati žele bolju digitalizaciju zdravstva, javne uprave i prijevoza

Kada je u pitanju digitalizacija, više inovacija i novih digitalnih usluga građani žele vidjeti u području zdravstva (49 %) i javne uprave (36 %). Nakon toga slijedi javni prijevoz koji odabire gotovo četvrtina ispitanika. Pri dnu liste prioriteta za digitalizaciju nalaze se vožnja automobilom (7 %), druženja s ljudima (5 %) i druge vrste transporta (2 %). 

Pritom valja istaknuti da je zdravstvo najvažniji segment za digitalizaciju u svim dobnim skupinama dok kod javne uprave važnost digitalizacije raste kako raste dob ispitanika. U ostalim područjima postoje značajne razlike po dobnim skupinama. Tako mladi u dobi od 18 do 29 godina više ističu potrebu za digitalizacijom javnog prijevoza (30 %), trgovine (25 %) i putovanja (21 %). Oni od 30 do 39 više ističu potrebu bolje digitalizacije zdravstva (55 %), oni od 40 do 49 javne uprave (45 %), pravosuđa (26 %), tržnica (15 %), a ispitanici u dobi od 50 do 55 godina digitalizaciju javne uprave (50 %) i pravosuđa (29 %).

Što se tiče rodnih razlika, važno je istaknuti da žene češće od muškaraca naglašavaju potrebu za digitalizacijom u zdravstvu (54 % naspram 45 %) i javnom prijevozu (28 % naspram 19 %). Općenito gledano, više od polovice ispitanika (53 %) zadovoljno je digitalizacijom u Hrvatskoj, što je porast u odnosu na lani, no valja naglasiti da je ocjena zadovoljstva digitalizacijom bila najveća tijekom lockdowna 2020. godine.

Mobilna plaćanja nisu samo tehnološki napredak, već i kulturni fenomen koji mijenja naše svakodnevne rutine. Pitanje više nije hoćemo li ih prihvatiti, već koliko ćemo se brzo prilagoditi. 

Izvor naslovne fotografije: Mastercard