Dok nam političari pričaju o energetskoj učinkovitosti i dužim danima, naše tijelo ima drugačije mišljenje. Znanost kaže da pomicanje sata ne štedi značajno energiju, ali itekako narušava zdravlje. Srčani udari, nesanica, manjak koncentracije, povećan broj prometnih nesreća – sve to dolazi u paketu s promjenom vremena.

Ali to nije samo pitanje sata sna manje ili više. Ovo je udar na naše srce, mozak i san. Način na koji ljudsko tijelo funkcionira temelji se na precizno podešenom biološkom satu, cirkadijalnom ritmu, koji ne voli kad ga netko iznenada resetira. Pomicanje sata znači bacanje tog finog mehanizma u kaos.

Pa zašto onda svake godine iznova igramo ovu igru? I koliko nas to zapravo košta? 

Što kaže znanost?

Još se nismo ni oporavili od posljednje promjene sata, a već nas čeka nova. I dok se rasprave o ukidanju ljetnog i zimskog računanja vremena nastavljaju kao beskonačna sapunica, naša organizam svake godine iznova plaća cijenu ovog vremenskog ping-ponga.

Pomicanje kazaljki unaprijed ili unatrag možda se čini kao sitnica, ali ako vam se prvih tjedan dana nakon promjene sata čini da funkcionirate na razini tostera iz 90-ih, niste jedini. Znanost potvrđuje ono što svi osjećamo: promjena sata je napad na naš “biološki hardver”.

Ako već moramo birati između ovog dvostrukog kaosa, znanstvenici preferiraju standardno (zimsko) računanje vremena jer odgovara prirodnom svjetlu, što znači manje problema sa spavanjem, hormonima i zdravljem općenito. Ljetno računanje vremena, s druge strane, dokazano povećava rizik od raznih zdravstvenih problema. A sve to samo da bismo imali duže sunčane večeri? Možda je vrijeme da priznamo da smo odrasli i da ne moramo silom umjetno produžavati dan.

Kako nam cirkadijalni ritam šalje SOS

Činjenica je da ljudsko tijelo voli rutinu, a naš unutarnji sat (cirkadijalni ritam) kalibriran je prema prirodnom svjetlu. Promjena sata gura nas u mini jet lag bez da smo uopće kupili avionsku kartu.

Kad pomaknemo sat unaprijed na ljetno računanje vremena, tijelo doživljava traumu jer odjednom gubimo jedan sat sna. Istraživanja pokazuju da se tada povećava rizik od:

• Intenzivnijeg i češćeg umora i loše koncentracije, što je otprilike jednako osjećaju kao da smo spavali u autobusu na zadnjem sjedištu.
• Srčanih udara i moždanih udara – jer, naravno, zašto ne bismo dodali još malo stresa u živote ionako pretrpanih obavezama?
• Prometnih nesreća – jer, sasvim logično, umorni vozači i umorni mozgovi nisu najbolja kombinacija.

Kako preživjeti ovaj vremenski “horor show”?

Ne možemo pobjeći od pomicanja sata (osim ako se ne preselimo u jednu od zemalja koje su ga ukinule, što nije loša ideja), ali zato možemo pripremiti svoje tijelo da ne doživi totalni kolaps.

Ovo su neki od načina kako si pomoći:

Prilagodite san unaprijed

Nemojte čekati da vas promjena sata prodrma kao neplaćeni račun – počnite pomalo pomicati vrijeme odlaska na spavanje nekoliko dana unaprijed.

Sunčeva svjetlost je tvoj prijatelj

Svjetlo je prirodni regulator biološkog sata. Izložite se jutarnjem suncu čim se probudite i pokušajte provesti bar 30 minuta vani.

Kofein s oprezom

Kava ujutro – da. Kava u 17:00 – loša ideja. Previše kofeina remeti san, a posljednje što vam treba je još veća nesanica.

Prilagodite prehranu

Ne trpajte u sebe brzu hranu i šećer dok vam mozak ionako radi na pola kapaciteta. Proteini, zdrave masti i kompleksni ugljikohidrati pomoći će vam da stabilizirate energiju.

Budite nježni prema sebi

Ako ste iscrpljeni, radite sporije. Ne očekujte da ćete biti na vrhuncu produktivnosti ako ste u vremenskom disbalansu. Dajte si par dana za adaptaciju.

Je li vrijeme za ukidanje pomicanja sata?

Godinama slušamo rasprave o tome hoće li se pomicanje sata ukinuti, ali još uvijek smo zaglavljeni u ovoj vremenskoj petlji. Zemlje poput Islanda, Turske, Rusije i Bjelorusije već su se riješile tog problema, dok mi i dalje svake godine prolazimo kroz isti cirkus.

Znanost je jasna: promjena sata je loša za naše zdravlje, produktivnost i sposobnost da se ne posvađamo s prvom osobom koju sretnemo ujutro. Vrijeme je da napokon odbacimo ovu suludu praksu i pustimo ljude da žive u skladu s prirodnim ritmom.

Jer realno, život je već dovoljno kompliciran i bez dodatne vremenske zbrke.

Izvor naslovne fotografije: Pexels