Zamislite da vam netko kaže da su vaše šanse da dočekate sedamdesetu zapravo čisto kockanje. Ako pripadate normalnom rasponu indeksa tjelesne mase (ITM), imate 80 % šanse. Ako se vaga zaljulja prema ITM-u 40–50, vaša se šansa spušta na 50 %. Pola-pola. Kao da cijeli vaš život postane bacanje novčića.

To nije clickbait statistika, nego znanstvena činjenica. I tu priča o debljini počinje zvučati manje kao stvar estetike, a puno više kao priča o preživljavanju. Jer kad govorimo o debljini, ne govorimo o konfekcijskim brojevima, višku kilograma ili novogodišnjim odlukama koje svi zaboravimo do veljače. Govorimo o ozbiljnoj bolesti koja je povezana s više od 229 komplikacija koje tiho, ali uporno nagrizaju zdravlje - od dijabetesa tipa 2, do moždanog i srčanog udara.

Brojke zvuče kao upozorenje iz distopijskog romana: više od milijardu ljudi na svijetu danas živi s debljinom, a do 2035. ta će brojka skočiti na nevjerojatne dvije milijarde. A pazite sad ovo: Hrvatska je na neslavnom prvom mjestu u Europi, s čak 65 % odraslih koji imaju prekomjernu težinu.

I što je najgore, cijena debljine nije samo manja veličina traperica. Govorimo o 229 ozbiljnih komplikacija: dijabetes tipa 2, povišeni tlak, bolesti zglobova, određeni karcinomi te možda najopasnije od svih - kardiovaskularne bolesti, koje su već sada glavni uzrok smrtnosti kod nas i u većini zapadnih zemalja.

Nova paradigma: debljina kao bolest, ne kao stigma

Zdravstveni sustav se dugo ponašao kao da je rješenje za debljinu jednostavna formula: “više se kreći, manje jedi”. Ali napokon smo se maknuli od te pojednostavljene i često okrutne logike.

Debljina je bolest i tako je treba tretirati. Liječenje nije samo skidanje kila, nego ukupno poboljšanje zdravstvene slike. I tu na scenu stupaju moderni lijekovi. Jedna molekula je u posljednjih nekoliko godina izazvala pravu revoluciju.

Semaglutid: superstar među lijekovima

Ako pratite vijesti iz medicine, ime semaglutid vjerojatno vam već zvuči poznato. Riječ je o GLP-1 receptor agonistu koji ne samo da potiče značajan gubitak kilograma, nego i dokazano smanjuje rizik od srčanog i moždanog udara.

I da, ovo nije marketing. To je znanost potkrijepljena kliničkim studijama.

Što kažu brojke?

Akademik Davor Miličić na svom edukativnom briefingu ponudio je nekoliko važnih statistika:

• STEP program – 18 podstudija, 43.000 pacijenata. Rezultati: prosječan i održiv gubitak tjelesne mase od 21 %.
• SELECT studija – najveće kliničko ispitivanje ikad za lijekove protiv debljine (18.000 ljudi u 41 zemlji). Rezultat: 20 % smanjenje rizika od srčanog i moždanog udara, 19 % smanjenje ukupne smrtnosti i 73 % smanjenje rizika od dijabetesa. Učinci vidljivi već nakon tri mjeseca terapije - i prije značajnog gubitka kila.
• SCORE studija (27.000 pacijenata, real-world data): 42 % smanjenje rizika od kardiovaskularne smrti, 57 % smanjenje rizika smrti od svih uzroka. 
• STEER studija: Semaglutid je pokazao 57 % bolju zaštitu od srčanog i moždanog udara ili smrti.

Drugim riječima, ovo nije samo lijek za mršavljenje. Ovo je lijek koji doslovno spašava živote. No, isto tako je važno znati da lijekovi poput semaglutida nisu čarobni štapić. Oni pomažu, ali potrebno ih je kombinirati s promjenama životnog stila. Njihova dostupnost i cijena su i dalje ograničavajući faktor. 

Također, postoji rizik da se pretvore u shortcut u društvu opsjednutom brzim rješenjima, pri čemu često zaboravljamo da je cilj zdravlje, a ne samo manji konfekcijski broj.

Što to znači za nas?

Za generacije opterećene multitaskingom, stresom i brzim ritmom života, priča o debljini je priča o burnoutu tijela.

Roditelji često zapostave svoje zdravlje jer su fokusirani na djecu. Živimo u konstantnom stresu i adrenalinu, a prehrana i briga o sebi padaju u drugi plan. Milenijalci i Gen Z bombardirani su s dvije krajnosti: fast food s jedne i fitness kulturom s druge strane.

U tom miksu, debljina nije samo posljedica lošeg izbora, nego cijelog sustava, prehrambene industrije, kulture rada i društvenih očekivanja. Zato je važno znati da sada postoje terapije koje mogu pomoći.

Kritički gledano, medicina je napokon shvatila da debljinu mora tretirati ozbiljno, ali društvo tek mora naučiti prestati stigmatizirati ljude i početi ih podržavati.

Kad se sve zbroji, jasno je jedno: priča o debljini više ne može stati u klišej “jedite manje, krećite se više”. Takvi savjeti ne rješavaju kroničnu bolest, nego je banaliziraju. A banalizacija je opasna. Ona oduzima ljudima pravo na ozbiljan tretman, povećava stigmu i gura milijune u začarani krug neuspješnih dijeta, frustracija i zdravstvenih problema.

Znanost nam danas pokazuje da se debljina ne smije svesti na broj kilograma, već na sveukupno zdravlje. To znači gledati širu sliku - kako smanjiti rizik od dijabetesa tipa 2, kako prevenirati srčani i moždani udar, kako ljudima produžiti život i vratiti im kvalitetu svakodnevice.

Kod lijekova koji su promijenili igru, posebno semaglutida, studije poput SELECT-a nisu samo još jedan znanstveni papir, nego povijesni dokaz da terapija može smanjiti rizik od smrtnosti i ozbiljnih kardiovaskularnih događaja kod ljudi s debljinom. To je nova era u medicini. 

Naravno, lijekovu ne brišu emocionalne, društvene i kulturne dimenzije debljine. Ne mogu zamijeniti edukaciju o prehrani, kretanje ili mentalnu podršku. Ali mogu biti ključni alat i preokrenuti priču tamo gdje su dijete i tjelovježba zakazale. Mogu pružiti šansu za novi početak ljudima koji su već odavno odustali od sebe.

Dakle, ako su brojke neumoljive, na nama je da budemo još uporniji. Dvije milijarde ljudi s debljinom do 2035. nisu neizbježnost, nego upozorenje. Semaglutid i slične terapije tako pokazuju da imamo alate za promjenu, a pitanje je hoćemo li ih koristiti pametno. Ali ako Wegovy shvatimo kao alat u širem okviru podrške, prevencije i edukacije, mogli bismo svjedočiti jednoj od najvećih javnozdravstvenih transformacija našeg vremena.

Izvor naslovne fotografije: Pexels