Ovaj stručnjak s višegodišnjim iskustvom u primjeni personaliziranih prehrambenih pristupa temeljenih na funkcionalnom nutricionizmu i održivosti, pojašnjava kako intermittent fasting (povremeni post) predstavlja način prehrane u kojem se izmjenjuju razdoblja unosa hrane i razdoblja posta, najčešće prema modelima 12/12 (12 sati prehrane - 12 sati posta), 14/10 ili 16/8.
Za razliku od tradicionalnih dijeta koje se fokusiraju na eliminaciju namirnica ili brojanje kalorija, ovaj pristup usklađuje prehranu s biološkim ritmom tijela i omogućuje organizmu vrijeme za metaboličku regeneraciju. Intermittent fasting sve se više promatra kao dio uravnoteženog načina života, a ne kao kratkoročna metoda mršavljenja.
„Intermittent fasting nije restriktivna dijeta, već način prehrane kojim se podupire prirodna funkcija organizma, uz uvjet da se provodi pažljivo i u skladu s individualnim potrebama“, poručuje Ivanović.
Prema relevantnim znanstvenim pregledima i stručnoj praksi, pravilno strukturiran post može pridonijeti regulaciji tjelesne težine, poboljšanju inzulinske osjetljivosti, stabilizaciji razine glukoze u krvi, poticanju metaboličke fleksibilnosti te smanjenju upalnih procesa. Ipak, učinci ovise o individualnim čimbenicima, stoga intermittent fasting nije prikladan za sve. Za sigurno uvođenje posta preporučuje se započeti s najmanje 12 sati bez unosa hrane tijekom noći, primjerice između 18:00 i 6:00 sati, uz postupno produljivanje razdoblja posta ovisno o dobrobiti i reakcijama organizma.
„Posebnu pozornost potrebno je posvetiti nutritivnoj kvaliteti obroka u razdoblju prehrane, te se preporučuje unos proteina, zdravih masti, vlakana i sezonskih namirnica, uz ograničavanje ultraprocesirane hrane“, ističe SIRO nutricionist.
Stručnjaci ističu da intermittent fasting nije preporučljiv djeci i adolescentima, trudnicama i dojiljama, osobama s poviješću poremećaja prehrane, izrazito mršavim ili fragilnim osobama te pacijentima s ozbiljnim kroničnim bolestima, bez stručnog medicinskog nadzora. Kod osoba koje uzimaju terapije koje mogu utjecati na razinu glukoze, krvni tlak ili elektrolite, režim posta potrebno je prethodno uskladiti s liječnikom. Osobe s povišenim kolesterolom ili trigliceridima zahtijevaju prilagođen pristup i pažljivo planiran prvi obrok nakon posta.
Na početku primjene intermittent fastinga moguće je očekivati pojačan osjećaj gladi, pad energije, glavobolju, razdražljivost, poteškoće s koncentracijom ili probavne smetnje, zbog čega je potrebno oprezno pristupiti ovoj metodi. Navedenim simptomima može se doskočiti postupnim uvođenjem posta, adekvatnom hidratizacijom, unosom elektrolita kroz uravnoteženu prehranu, kvalitetnim snom te fokusom na nutritivno bogate obroke u razdoblju unosa hrane. Ako se tegobe pogoršavaju ili potraju, preporučuje se privremeno prekinuti post i potražiti stručni savjet.
Intermittent fasting može biti koristan alat u podršci zdravlju, ali samo ako se provodi odgovorno, u skladu s individualnim potrebama i, po potrebi, uz stručni nadzor. Cilj ovog pristupa nije restrikcija, već potpora prirodnim procesima organizma i izgradnja održivih navika koje dugoročno doprinose zdravlju.
