U povodu Svjetskog dana mentalnog zdravlja održan je IV. Zagrebački simpozij mentalnog zdravlja s međunarodnim sudjelovanjem pod nazivom „Um na rubu budućnosti“, koji je okupio više od 380 sudionika i potaknuo važan dijalog o ulozi digitalnog okruženja u životima mladih.

Zajedništvo i suradnja – temelj zagrebačkog modela mentalnog zdravlja

Simpozij, održan u organizaciji Grada Zagreba, Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom, Centra za zdravlje mladih Doma zdravlja Zagreb – Istok te Savjetovališta za studente Sveučilišta u Zagrebu, otvorila je zamjenica gradonačelnika izv. prof. dr. sc. Danijela Dolenec.

Pozdravne govore održali su prof. dr. sc. Jasenka Ostojić, prorektorica Sveučilišta u Zagrebu, i dr. Jurica Kravaršćan, ravnatelj Doma zdravlja Zagreb – Istok.

Plenarno izlaganje održao je dr. Raphaël Béné sa Sveučilišne bolnice CHUV u Lausannei, specijalist dječje i adolescentne psihijatrije i kognitivno-bihevioralni psihoterapeut, koji je govorio o ulozi neurodiverznih osoba u razvoju digitalnih tehnologija i umjetne inteligencije. Njegovo predavanje naglasilo je kako otpornost, kreativnost i jedinstvene kognitivne perspektive oblikuju budućnost društva.

Predsjednica Znanstvenog odbora simpozija, dr. sc. Lora Vidović, moderirala je panel o ranoj intervenciji i izazovima mentalnog zdravlja, koji je okupio stručnjake iz područja psihijatrije, neurologije i psihologije. Događaj je još jednom potvrdio da sinergija između lokalne samouprave, sveučilišta i zdravstvenog sustava čini srž zagrebačkog pristupa mentalnom zdravlju.

Digitalno doba – prilike i rizici za mentalno zdravlje mladih

Središnja tema ovogodišnjeg simpozija bila je utjecaj digitalnih tehnologija i društvenih mreža na mentalno zdravlje djece i adolescenata.
Stručnjaci iz Hrvatske i inozemstva upozorili su na porast digitalnog stresa, pritiska usporedbe i osjećaja neadekvatnosti koji proizlaze iz stalne online prisutnosti.

„Živimo u vremenu u kojem se granice između stvarnog i virtualnog, osobnog i javnog neprestano pomiču,“ 

istaknula je dr. sc. Mirela Šentija Knežević, predsjednica Organizacijskog odbora Simpozija i dodala:

 „Digitalizacija donosi nove prilike, ali i rizike – od preopterećenosti informacijama do gubitka stvarnih odnosa.“

Dr. Jurica Kravaršćan istaknuo je kako je cilj Centra za zdravlje mladih povećati dostupnost usluga mentalnog zdravlja, spolne edukacije i prevencije, uz besplatne programe prilagođene djeci i mladima: 

„Centar je mjesto gdje mladi mogu dobiti podršku bez uputnice, brzo i povjerljivo,“

 naglasio je.

Zagreb – europski primjer inkluzivne brige o mentalnom zdravlju

Grad Zagreb ponovno se potvrdio kao europski lider u području inkluzije i mentalnog zdravlja, nakon što je 2024. godine osvojio zlatnu nagradu Europske komisije za Europsku prijestolnicu inkluzije i raznolikosti.

„Zagreb ne pristaje na kompromise kad je riječ o mentalnom zdravlju. Ulažemo u sustav koji spaja struku, obrazovanje i zajednicu,“ 

poručila je dr. sc. Lora Vidović.

Zamjenica gradonačelnika Danijela Dolenec istaknula je da Grad kontinuirano razvija inkluzivne politike koje povezuju mlade, roditelje i stručnjake, kako bi mentalno zdravlje postalo dostupno svima – bez obzira na dob ili status.

Obrazovanje i digitalna ravnoteža – nova pravila za škole

Grad Zagreb prepoznao je važnost odgojno-obrazovnog sustava u očuvanju mentalnog zdravlja te pokrenuo preporuku o zabrani korištenja mobitela tijekom nastave. Cilj mjere je poticanje bolje koncentracije, kvalitetnije komunikacije i razvoja socijalnih vještina kod učenika.

Sudjelovanje učitelja, ravnatelja i pedagoga na Simpoziju potvrdilo je da je suradnja obrazovanja i zdravstva ključna za razvoj emocionalno otporne generacije.

Sveučilište i Grad – partnerstvo za zdravu budućnost mladih

Simpozij je obilježio i prvu godišnjicu rada Savjetovališta za studente Sveučilišta u Zagrebu, koje je postalo središnja točka psihološke podrške studentima.

U sklopu Dana otvorenih vrata održane su radionice „Mladi stručnjaci za mlade“, posvećene vršnjačkoj podršci i dijalogu o emocionalnim izazovima, istaknula je prof. dr. sc. Jasenka Ostojić, prorektorica Sveučilišta u Zagrebu.

Zagreb – grad koji osluškuje, suosjeća i nudi rješenja

Kroz projekte, ulaganja i partnerstva, Zagreb gradi model koji spaja inkluziju, raznolikost i brigu o mentalnom zdravlju. Grad se profilirao kao uzor među europskim metropolama koje razumiju da je ulaganje u mentalno zdravlje ulaganje u otpornu i povezanu zajednicu budućnosti.

U vremenu kada gotovo svaki sedmi adolescent ima mentalne poteškoće, a prekomjerna uporaba društvenih mreža raste, stručnjaci upozoravaju: granica između stvarnog i virtualnog svijeta postaje sve tanja.

Europa i Svjetska zdravstvena organizacija naglašavaju da više od polovice mentalnih poremećaja započinje prije 18. godine, što zahtijeva koordinirane politike i preventivne mjere.

Zagreb, kroz svoje inicijative, nastavlja razvijati „um na rubu budućnosti“ – otvoren prema tehnologiji, ali vođen empatijom, razumijevanjem i humanim pristupom.

Stručni i institucionalni doprinos simpoziju

Vrijedan doprinos organizaciji dali su: Grad Zagreb, Klinika za psihijatriju Vrapče, Klinika za psihijatriju Sveti Ivan, KBC Zagreb, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Centar za zdravlje mladih Doma zdravlja Zagreb – Istok.

Stručni program upotpunili su i predstavnici institucija poput Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar, Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba, Društva za psihološku pomoć DPP, Hrvatskog psihijatrijskog društva, Psihijatrijske bolnice za djecu i mladež te Filozofskog fakulteta u Novom Sadu.

Podršku su pružile i brojne zdravstvene, obrazovne i državne institucije – od Ureda pravobraniteljice za djecu do Agencije za odgoj i obrazovanje – potvrđujući važnost međusektorskog pristupa u promicanju mentalnog zdravlja.

Više o programu i zaključcima simpozija dostupno je na službenim stranicama Grada Zagreba i na linku. 

Izvor naslove fotografije: Um na rubu budućnosti