Ništa te ne može pripremiti za ulogu majke i koliko god to željela biti, nikada se nećeš osjećati sto posto spremna za tu ulogu. Samo će se dogoditi i jednom kada se dogodi bit ćeš spremna.

Kada bi barem sve bilo tako jednostavno i kada bi barem mogle postati majke kad god želimo, bez pretjeranog opterećivanja kada će to biti. Ali tu je taj neki sat koji otkucava.

Idealno vrijeme

Ako se strogo držimo biologije, idealno vrijeme za postati majkom je između 25 i 30 godine života. Još idealniji izračun, najbolje je dobiti prvo dijete s 30.5 godina. Tada je tijelo najspremnije za promjene koje dolaze trudnoćom, najbolje ju podnosi, žena je tada najplodnija.

A što ako ne pitamo biologiju? Što biste vi rekle da vas netko pita, kada je najbolje vrijeme za postati mama? Sumnjam da bi dale neki broj, pogotovo vi koje već jeste majke. Vjerujem da bi odgovori više išli u nekom smjeru – kada se osjetiš spremnom, kada postigneš neke stvari koje si htjela sama za sebe, kada budeš financijski i poslovno stabilna, kada postigneš neke stvari u karijeri, kada ti i partner to zajednički odlučite.

I sve su te situacije moguće. Može se dogoditi da sve gore navedene stvari postigneš do 30-e i super, taman si “na vrijeme”. A što je s onim ženama koje nisu postigle sve ono što su htjele, ili što je s onima koje u ranim ili kasnijim tridesetima i dalje nisu sigurne žele li se ostvariti i u toj životnoj ulozi? Što je s  onima koje nisu imale sreće da upoznaju životnog partnera “na vrijeme”?

Užasno mi je uopće koristiti tu frazu “na vrijeme”. Užasna mi je pomisao da biološki sat otkucava i ne čeka da žene postanu spremne, da se sve posloži, da budu sigurne.

Promjene i konstante

Kako bi idealno bilo da s promjenom društvenih, kulturnih i socioloških razlika ide i promjena biološkog stadija našeg tijela. I okej, možda malo čak i ide. Živimo bolje i zdravije pa nam je životni vijek dulji, ali idealna biološka dob za postati majkom ostaje kakva je i bila, neovisno o ostalim promjenama kojima svjedočimo i koje na nas utječu – pogotovo na nas žene.

Odluka o majčinstvu nešto je što zahtijeva puno promišljanja, jer to je odluka koja mijenja vaš život u potpunosti. Malo koja žena u radnim 20-ima raspolaže zrelošću koja je potrebna za prihvatiti tu važnu ulogu, a kamoli potrebnim znanjem. Fizički je spremna. Mentalno, vjerojatno manje. Ali nije li važnije da je spremna mentalno? Da raspolaže znanjem i da je dovoljno zrela, da je i sama emocionalno spremna na promjene koje donosi uloga majke, jer postoje istraživanja koja nalažu da je starija dob majke povezana s efektivnijim stilom roditeljstva.

“Starije majke više su responzivnije, veća su podrška, bliže su s djecom i manje su stroge prema svojoj djeci. U skladu s time, kako raste dob majki, čini se da djeca pokazuju manje problema u ponašanju te socijalnih i emocionalnih problema”, navedeno je u jednom istraživanju.

Fizički i psihički parametri

Najveći broj provedenih istraživanja na temu majčinstva u starijoj dobi ističe probleme koji su povezani s fizičkim stadijem ženskog tijela. Plodnost počinje padati već u kasnim 20-im godinama da bi se drastičan pad dogodio nakon 35-e godine.

Svaka trudnoća u kasnim tridesetima (i kasnije) smatra se visokorizičnom, veća je vjerojatnost da do poroda dođe carskim rezom jer mišići maternice s godinama slabe. Starenje jajnika i oocita može dovesti do genetskih defekata u embriju i većeg rizika od različitih patologija tijekom trudnoće i pri porodu, veća je vjerojatnost spontanog pobačaja, izvanmaternične trudnoće i da ne nabrajam dalje, jer popis je podosta dug. I svi su ti podaci u većini slučajeva točni. Tijelo uistinu teže podnosi trudnoću u starijoj dobi i u pravilu postoji više rizika. Ali sve su ovo rizici koji postoje uvijek, zatrudnjeli vi s 20 ili 45 godina. I uvijek ćemo oko njih strepiti.

Moraš biti spremna u tijelu, ali i u glavi

Nemoguće je u jednom članku, a kamoli paragrafu, napisati koliko je psihičke spreme, emocionalne zrelosti i inteligencije, strpljenja, volje i ljubavi potrebno da bismo, kako treba, podigli novu osobu na noge i da ta nova osoba od nas pokupi i dalje u život nosi prave vrijednosti.

Žena tek u kasnijoj dobi postaje dovoljno zrela i odgovorna i raspolaže dovoljnom količinom informacija koje će joj trebati da dalje gradi svoju budućnost, osobni rast i da skrbi za svoju obitelj zajedno s partnerom.

Isto tako, postporođajna depresija je rjeđa u starijoj dobi i trudnoća je u većem broju slučajeva željena. Dakle žena nije samo bačena u ulogu majke spletom okolnosti, već je, u većini slučajeva, prošla kroz određenu psihičku pripremu i razmišljanje o trudnoći i roditeljstvu.

Naravno, uvijek postoje iznimke koje potvrđuju pravilo, ali ako ste godinama čekale na trudnoću, sigurno ste raspolagale s većinom gore navedenih informacija i uzele ih u obzir prilikom odluke, vagale pluseve i minuseve, uzimale sve što znate u obzir i samim time, donijele promišljenu odluku.  

Imaš vremena

Danas postoji mnogo načina koji budućim roditeljima daju priliku da u kasnijoj dobi dobe dijete – inseminacija, smrzavanje jajne stranice, in vitro oplodnja, metode GIFT i ZIFT i ostali oblici medicinsko potpomognute oplodnje.

Treba biti svjestan da, kako godine odmiču, da će trudnoća možda biti nešto teža ili da ćete se morati više potruditi kako biste zatrudnjele. Ali možda je taj rizik malena cijena za to da postanete majka u onom periodu života kada to uistinu želite i kad ste na to spremne. Majčinstvo tako i onako sa sobom nosi puno izazova, u kojoj god dobi do njega dođe.

Možda će nekima od vas biti lakše prebroditi sve te izazove i probleme u dobi kada samu sebe napokon upoznate dovoljno i budete spremne na svijet donijeti novu osobu. U svakom slučaju, ako niste spremne, niste sigurne u odluku, želite dijete, ali vam ne uspijeva – nemojte se osjećati loše ili obeshrabreno. Sve će se dogoditi u svoje vrijeme i baš onako kako treba.

Izvor naslovne fotografije: Pexels