Dobrodošli u eru trenutno zadovoljene želje. Živimo u svijetu u kojem uz samo jedan možemo naručiti ručak, provjeriti zdravlje, pa čak i organizirati svoj život. Doba kada je vrijeme bilo dio rješenja čini se kao davna prošlost, a postizanje ciljeva poput zdravijeg načina života, financijskog uspjeha ili sreće postaje niz opcija koje bi, prema našim očekivanjima, trebale kliknuti i funkcionirati – odmah. 

U društvu u kojem je instant rješenje postalo novo normalno, postavlja se pitanje: Zašto smo se svi toliko zaljubili u brzinu?

Trenutno zadovoljstvo: Lako, brzo - sada

Sociolozi i psiholozi već su dugo svjesni moći trenutnog zadovoljstva. Kroz povijest, razne studije, poput one provedene na Sveučilištu Stanford 1970-ih poznate kao Marshmallow eksperiment, pokazale su koliko je ljudima teško čekati. Eksperiment je uključivao djecu koja su dobila jedan marshmallow, uz obećanje da će dobiti još jedan ako izdrže određeno vrijeme bez da pojedu prvi. Ovaj test na djeci otkrio je univerzalnu istinu: čekanje nije lako, a sposobnost odgađanja zadovoljstva nije urođena – ona se razvija kroz vrijeme i iskustvo.

U kontekstu suvremenog doba, za generaciju Z, koja je odrasla s pametnim telefonima i internetom, “sada” je postalo nesporni standard. Ako nešto žele naučiti, gledaju YouTube tutorijale i uče u roku od nekoliko minuta, ako žele nešto kupiti, kliknu i to im stigne isti dan. Ta generacija nije naučila čekati jer jednostavno nikad nisu morali. Odgojeni su na trenutnom zadovoljstvu i mogućnosti da sve dobiju sada i odmah, što je neminovno ostavilo utjecaj i na njihove navike i očekivanja.

Digitalno doba i tehnologija

Ali u današnjem digitalnom dobu, taj koncept je potpuno izokrenut. Tehnologija nam je omogućila da dobijemo gotovo sve što želimo, kada god poželimo. Mobilne aplikacije, brze isporuke i beskonačni niz opcija na internetu učinili su čekanje luksuzom koji si gotovo nitko više, ako ne mora, ne želi priuštiti.

Dakle, tehnologija je udvostručila očekivanja da sve dobijemo brže. Živimo u vremenu kada su informacije dostupne u nekoliko klikova, a aplikacije nas nagrađuju sve većom brzinom. Društvene mreže donose instant povratne informacije kroz lajkove i komentare, a dok upit na Googleu traje milisekundu, odgovori stižu još brže, pa smo ih, eto, na taj način počeli očekivati i u svim ostalim područjima u životu.

Psiholog Adam Alter u svojoj knjizi Irresistible objašnjava kako tehnologija dizajnirana da nas “povezuje” zapravo stvara ovisnost o instant rezultatima, jer svaki novi lajk ili isporuka na pragu doslovno šalje val dopamina u naš mozak. Alter napominje da ovakva ponavljanja u našem ponašanju uvjetuju mozak da reagira samo na trenutačno nagrađivanje, što na kraju razara našu sposobnost dugoročnog planiranja.

Životni tempo

Također, nije sve samo u tehnologiji. Današnji tempo života odnosi puno veći dio kolača jer mnoge tjera u stalni multitasking mode. Uhvaćeni u beskrajnu mrežu obaveza: posao, obitelj, društveni život, osobni ciljevi - većina ljudi više nema taj luksuz u kojem imamo puno vremena za razmatranje rješenja. U užurbanoj svakodnevici, mama koja žonglira poslovne obaveze i obiteljski život jednostavno nema vremena čekati na rezultate – potrebno joj je rješenje sada, bez odgode. Zbog toga, u kontekstu hektične i superbrze svakodnevice kakvu gotovo svi živimo, brza rješenja postaju potreba, a ne izbor.

To potvrđuju i istraživanja provedena na Sveučilištu Harvard koja ukazuju na to da smo skloniji donositi brze odluke kad nam je vrijeme ograničeno i kad nam mozak pod pritiskom traži kraći put do zadovoljavajućeg rezultata. U tom kontekstu, brzo rješenje može izgledati kao racionalan izbor.

Strpljenje i slow mode vs instant rješenja

Razmislimo na trenutak o suprotnom od instant rješenja. Zamislite svijet u kojem uspjeh dolazi postupno, kroz konzistentan trud i razborite odluke. Drevna izreka kaže: Strpljenje je vrlina — i to s dobrim razlogom. Kad smo spremni dati vrijeme i pažnju stvarima koje gradimo, često završimo s mnogo boljim rezultatima. U odnosima to znači dublju povezanost, u poslu to znači stabilniji uspjeh, u zdravlju dugoročno blagostanje.

Zapravo, sve veći broj istraživanja pokazuje da je polagan, promišljen rast puno učinkovitiji u održavanju zdravog i uspješnog života nego brze odluke. Na primjer, istraživanja provedena na Sveučilištu Stanford pokazala su da oni koji su sposobni ulagati u dugoročne ciljeve, kao što su redovita tjelovježba ili kontinuirano učenje, imaju veće šanse za sretniji i stabilniji život.

Ipak, instant rješenja nisu uvijek loša. Kad trebaš taksi usred noći ili hitno moraš dobiti odgovore na jednostavno pitanje, naravno da je praktično imati rješenje odmah. Problem nastaje kad očekujemo da svi aspekti života funkcioniraju po istoj formuli. Neki ciljevi, poput zdravlja, financijske stabilnosti ili izgradnje uspješnih odnosa, jednostavno zahtijevaju više vremena. Bez vremena za sazrijevanje, ništa nije dugotrajno ni održivo.

Dakle, možda bi rješenje bilo malo zastati. Možda malo preispitati sve te brze popravke i shvatiti da se pravi rezultati i prave promjene grade polako. Na kraju, to je lekcija koju bismo svi mogli naučiti. Možda bismo, uz malo čekanja, našli puno veće vrijednosti u onome što postignemo.

Izvor naslovne fotografije: Pexels