Razmislite malo. Kako se na stres gledalo nekada, a kako danas? Stres danas ima statusni simbol, u smislu, ne živiš punim plućima ako ne osjećaš stres. Ako nisi pod stresom, ne daješ 100 % sebe. To znači da živimo u vremenu koji šalje poruku da ako ne osjećate pritisak na poslu, u obitelji, u društvenim krugovima, pa čak i na društvenim mrežama, možda samo ne gledate dovoljno pažljivo. No, što kad pritisak nije rezultat izvanjskih faktora nego onaj koji si sami namećemo?

Moderno društvo nas uvjerava da možemo sve, ali rijetko kada govori o cijeni tog svega. Očekivanja drugih dodatno kompliciraju stvari. Od žena se i dalje očekuje da budu savršene majke, uspješne poslovne žene i inspirativne partnerice. Na sve to dolazi prešutni imperativ da bi uvijek trebale izgledati kao da je cijeli taj kaos zapravo lako nositi u svojoj glavi i na svojim leđima. 

Ako vam ovo zvuči poznato, niste same. 

Dobra vijest je da rješenje postoji. 

Loša vijest je što ne dolazi u obliku jednostavnog savjeta na Instagramu. 

Za suočavanje sa stresom, koji je često naš vlastiti proizvod, potrebno je introspektivno istraživanje i promjena perspektive.

Pritisak kao životni suputnik

Prvo, 'ajde da dešifriramo stres. On nije samo osjećaj nelagode – to je biološka reakcija koja nastaje kad postoji razlika između onoga što mislimo da trebamo postići i stvarnosti u kojoj živimo. Neurološka istraživanja pokazuju da kronični stres uzrokuje povećano lučenje kortizola, hormona stresa. Prema istraživanju Američkog instituta za stres, 70 % žena u dobi od 25 do 45 godina navodi da osjećaju stalni pritisak na poslu i kod kuće, dok 55 % njih vjeruje da sami sebi nameću nerealna očekivanja.

Što to znači? Da nas, osim vanjskih faktora, razara i unutarnji dijalog. "Jesam li dovoljno dobra?" "Zašto nisam stigla sve?" "Kako uspijeva ona s Instagrama?" Zvuči poznato? 

Ako su naši vlastiti standardi izvor stresa, očekivanja drugih svakako dolijevaju ulje na vatru. Društvo i dalje nameće stereotipe o ženama, očekujući da one konstantno budu superheroji svakodnevice. Psihologinja Brené Brown u svojoj knjizi "Dare to lead" ističe kako je osjećaj srama jedan od najčešćih emocionalnih odgovora žena koje ne uspiju ispuniti te nerealne standarde. Brown također naglašava da žene ipak i dalje prihvaćaju zadatke i obaveze iz osjećaja krivnje ili straha od osude, što dodatno povećava osjećaj iscrpljenosti. Ako ste u poslu ikada pristale na nešto što niste željele, samo kako biste izbjegle neugodan razgovor ili kritiku, razumjet ćete o čemu se radi.

Kako se nositi sa stresom koji sami sebi postavljamo

Prvi korak je osvijestiti situacije i obrasce ponašanja koje uzrokuju stres. Istraživanja pokazuju da introspektivno promišljanje o izvorima stresa pomaže smanjiti njegov intenzitet.

Kako biste to učinile u praksi, postavite si sljedeća pitanja: “Jesam li prekritična prema sebi? Postavljam li nerealne rokove? Uspoređujem li svoj napredak s drugima?”

Kada prepoznate uzrok svega toga, lakše ćete razviti vlastite strategije za promjenu tog obrasca.

Također, perfekcionizam je zamka u kojoj svatko lako zapne, osobito kada su u pitanju današnje generacije, milenijalci odgojeni u kulturi visokih očekivanja. Prema studiji objavljenoj u časopisu Psychological Bulletin, razina perfekcionizma u mladih ljudi znatno je porasla u posljednjih nekoliko desetljeća, što je povezano s višom razinom stresa, depresije i anksioznosti. Taj perfekcionizam, često maskiran u motivaciju, najveći je saveznik stresa. Spomenuta psihologinja Brown u svojoj najnovijoj knjizi “The gifts of imperfection” govori upravo o tome kako perfekcionizam nije realan, a ni održiv. Prema njoj, perfekcionizam nije ključ za samoostvarenje ili sreću, nego obična prepreka koja nas udaljava od osjećaja vrijednosti i unutarnjeg mira.

Kako se osloboditi? Postavite si "dovoljno dobro" ciljeve. Umjesto da težite savršenstvu, radije se fokusirajte na napredak i zadovoljite se s 80 % truda jer je nekada i to sasvim dovoljno.

Isto tako, nećemo se zavaravati – doomscrolling i neprestane usporedbe s drugima na Instagramu ili LinkedInu dodatno nas pritišću. Studija objavljena u Cyberpsychology, Behavior, and Social Networking otkrila je da pretjerano korištenje društvenih mreža značajno povećava osjećaj nezadovoljstva i stresa. Kako biste se napokon riješili takvih navika, postavite vremenska ograničenja za aplikacije te umjesto doomscrollinga prakticirajte mindful scrolling. Pratite sadržaj koji vas inspirira, a ne onaj koji izaziva stres.

Mentalni minimalizam

Stres je postao dio našeg identiteta jer ga često povezujemo s produktivnošću i uspjehom. No, zapitajte se je li stvarno vrijedno žrtvovati vlastito zdravlje i mentalnu stabilnost za ideal koji možda nije ni naš?

Prava pobjeda nije u tome koliko zadataka možemo precrtati s popisa, već koliko kvalitetnog vremena možemo posvetiti stvarima koje nas ispunjavaju. Kao mame, poduzetnice i žene modernog doba, imamo priliku promijeniti paradigmu. Umjesto da budemo robovi vlastitih očekivanja i pritisaka drugih, možemo se odlučiti za svjesniji i balansiraniji pristup životu. Prakticirajte mentalni minimalizam i umjesto da neprestano overthinkate. Postavite se prema nepotrebnom stresu kao šef prema zaposleniku kojeg je ulovio u neoprostivom prijestupu – dajte mu otkaz!

Dakle, sljedeći put kad osjetite da vam stres preuzima kontrolu, sjetite se ovoga: nije važno koliko radite ili postižete – važno je kako se osjećate dok to radite. U konačnici, najbolji uspjeh koji možemo postići jest život ispunjen autentičnošću i smirenjem, a ne beskrajnim jurcanjem za nemogućim standardima.

Izvor naslovne fotografije: Pexels