Radni dan svima nam je poput plime i oseke. I tu se redovito događa prirodan ritam koji se mijenja u skladu s energijom, koncentracijom i odmorom našeg tijela. U idealnom svijetu, naše bi tijelo i rad bili usklađeni poput preciznog mehanizma švicarskog sata. 

No, stvarnost je često drugačija: forsiramo fokus u trenutku kad nam mozak vrišti za pauzom, dok previše energije trošimo na zadatke koji ne traže toliko intelektualnog angažmana. Živimo u društvu koje cijeni konstantnu produktivnost, ali zaboravlja da ni ljudski um ni tijelo nisu dizajnirani za beskonačno multitaskanje.

Tu na scenu stupa chronoworking, pristup radu koji priznaje moć našeg unutarnjeg biološkog sata. Umjesto da forsiramo jednoličan radni tempo od jutra do mraka, chronoworking potiče usklađivanje zadataka s prirodnim vrhuncima i padovima naše energije. To nije samo znanstvena teorija, nego je i način za otkrivanje veće produktivnosti, boljeg mentalnog zdravlja i općenito sretnijeg života. No, što točno cirkadijalni ritmovi znače za nas u modernom poslovnom svijetu? I kako ih možemo iskoristiti kako bismo radili manje, a postigli više? 

Cirkadijalni ritam kao unutarnji dirigent našeg dana

Cirkadijalni ritam je 24-satni ciklus prema kojem naš organizam regulira i kontrolira svoje funkcije i ključne procese poput: hormonalnih promjena, energije i koncentracije, pa ak i probave. Kortizol, poznat i kao hormon stresa, doseže vrhunac ujutro kako bi nas probudio i smanjuje se prema večeri, dok melatonin, hormon sna, počinje rasti kad padne mrak.

Prema tome, mentalna oštrina i fokus variraju tijekom dana. Čak i metabolizam bolje funkcionira ujutro nego kasno navečer. Neusklađivanje radnog ritma s ovim prirodnim obrascima može izazvati kronični umor, smanjenu produktivnost i povećan rizik od zdravstvenih problema poput srčanih bolesti i dijabetesa.

Znanstvena istraživanja pokazala su da naši umovi i tijela nisu dizajnirani za konstantni, linearan rad. Na primjer, naša mentalna oštrina doseže vrhunac sredinom jutra, dok se energetski pad prirodno javlja oko 14 sati – fenomen koji je mnogima poznat kao popodnevni pad.

Profesor Till Roenneberg, stručnjak za kronobiologiju, upozorava da moderni radni ritam često ulazi u sukob s našim biološkim potrebama. Ova praksa, koju on naziva socijalni jetlag, može dovesti do smanjene produktivnosti, narušene koncentracije i čak kroničnog stresa. Chronoworking ima za cilj prekinuti ovu štetnu naviku.

Kako chronoworking funkcionira?

Umjesto da se forsiramo prema unaprijed zadanim obrascima, chronoworking potiče osluškivanje signala našeg tijela. Riječ je o usklađivanju radnih zadataka s periodima vrhunske produktivnosti i odmora tijekom dana. Svaki pojedinac ima svoj kronotip, odnosno urođeni raspored budnosti i spavanja, a razumijevanje vlastitog kronotipa ključno je za implementaciju chronoworkinga.

Primjerice, jutarnji tipovi i ranoranioci najbolje obavljaju zadatke visokog fokusa prije podneva, dok večernji tipovi dostižu vrhunac kreativnosti kasnije tijekom dana. Popodnevni zadaci mogli bi uključivati manje zahtjevne aktivnosti poput sastanaka ili administrativnih poslova.

Ako razmišljate o usvajanju chronoworkinga, počnite s malim koracima. Pratite svoje energetske razine tijekom dana nekoliko tjedana i bilježite obrasce. Zabilježite kada tijekom dana osjećate najveću energiju i kada osjetite pad. Ovo vam može pomoći da zadatke visokog fokusa (npr. strategiju ili analizu) planirate tijekom energetskog vrhunca, a rutinske aktivnosti (odgovaranje na e-mailove) tijekom sporijih razdoblja.

Isto tako, chronoworking ne govori samo o organizaciji zadataka, nego naglasak stavlja i na odmor. Odmori u pravim trenucima, poput kratkog drijemanja ili šetnje na svježem zraku, mogu značajno povećati produktivnost.

Je li chronoworking zaista primjenjiv u poslovnom svijetu?

Chronoworking nije samo za individualce koji rade od kuće. Poduzeća diljem svijeta počinju shvaćati vrijednost fleksibilnosti u radnom vremenu. Tehnološke tvrtke poput Googlea i Microsofta već testiraju modele rada koji potiču zaposlenike da biraju termine rada prema vlastitim preferencijama.

Ključni izazov mogao bi biti u promjeni mentaliteta menadžera koji se i dalje oslanjaju na metodu "ako vas ne vidim, ne radite". Ipak, istraživanja ukazuju da fleksibilniji pristupi mogu povećati produktivnost do 20 %, a istovremeno smanjiti stopu izgaranja. Ako ste poslodavac, razmislite o implementaciji fleksibilnog radnog vremena ili periodičnih odmora.

Jedna studija Sveučilišta Stanford pokazala je da su zaposlenici s fleksibilnim radnim rasporedom imali bolje rezultate na testovima kognitivnih sposobnosti, manje stresa i bolju ukupnu dobrobit. Zašto ne biste sebi dali priliku da iskusite isto?

Chronoworking nas vraća onome što je prirodno i intuitivno – osluškivanju vlastitog tijela. Dakle, sljedeći put kad osjetite popodnevni pad energije, nemojte ga ignorirati. Možda je vaše tijelo mudrije nego što mislite. Zašto ne biste poslušali njegov savjet i vidjeli kamo vas vodi? Možda je odgovor na produktivniji, sretniji život upravo u vašem cirkadijalnom ritmu.

Izvor naslovne fotografije: Pexels