Održivi razvoj već je godinama u središtu političkih, ekonomskih i društvenih rasprava, ali i svakodnevice građana. 

No, u stvarnosti i dalje se vozimo sami u autu na posao, naručujemo iz online dućana koji dostavlja plastičnu ambalažu u tri sloja i ne znamo kamo s e-otpadom. 

Iako svi pričaju o održivosti, čini se da nas paralizira upravo ono što bi nas trebalo motivirati – veličina problema i promjene oko nas. Pa, kako to promijeniti?

Što nas koči da živimo održivo i kako to promijeniti?

Zašto, unatoč svemu, ne mijenjamo vlastite navike i razmišljanja objasnila je na konferenciji Future Tense powered by Lürssen futurologinja i kulturna sociologinja Tamira Snell iz Copenhagen Institute for Futures Studies. 

„Većina ljudi zaista brine o klimatskim promjenama, no one nam i dalje nisu dovoljno bliske, čak i kada se događaju oko nas. Požari, poplave i toplinski valovi možda pune naslovnice, ali ih doživljavamo kao izolirane incidente, a ne kao dio većeg obrasca. To je dijelom posljedica načina na koji naš mozak funkcionira – brže i snažnije reagiramo na neposredne prijetnje, dok su klimatske promjene spore, kompleksne i s često nejasnim uzrocima i posljedicama“, rekla je Snell. 

Snell u svojim istraživanjima analizira ljudsko ponašanje i kulturne obrasce u kontekstu društvenih promjena. Neke od svojih zaključaka predstavila je na konferenciji, u predavanju pod nazivom Future Behaviours for a Sustainable Future, gdje je naglasak stavila na razumijevanje emocionalnih i psiholoških čimbenika koji stoje iza našeg otpora prema promjenama.

Osim što klimatske promjene doživljavamo kao izolirane incidente, Snell navodi i osjećaj udobnosti te strah od promjena kao ključne razloge zbog kojih izbjegavamo mijenjati svoje ponašanje. 

„Naša svakodnevica oblikovana je udobnostima poput automobila, letova, brze mode ili plastike, a promjena tih navika zahtijeva trud, vrijeme i novac. Kada se pritom sustav ne mijenja – kada politike, infrastruktura i korporacije ostaju iste – mnogi se pitaju ima li smisla mijenjati nešto sami. Tu se javlja i strah, jer kad problem izgleda prevelik, ljudi se često povlače umjesto da djeluju.“

Kad je riječ o regulatornim mjerama, Snell ističe da bez promjene načina razmišljanja i samog sustava u kojem živimo, promjena ponašanja bit će teško ostvariva. Održiva budućnost, prema njezinim riječima, ne ovisi samo o pravilima i propisima, već i o načinu na koji doživljavamo svijet oko sebe te vlastitu ulogu u njemu.

Kako razmišljati kao lider budućnosti?

Uz Tamiru Snell, na konferenciji Future Tense powered by Lürssen, govorio je i dr. sc. Howard Yu, profesor menadžmenta i inovacija s International Institute for Management Development (IMD) u Švicarskoj. U svom predavanju The Future-Ready Mindset: Strategic Resilience in a World of Rapid Change istaknuo je kako organizacije moraju biti sposobne upravljati kratkoročnim i dugoročnim izazovima istovremeno. 

„Tvrtke koje samo gase požare, preživljavaju današnje izazove, međutim ostaju iznimno ranjive sutrašnjima. Stvorite organizaciju koja se može prilagođavati, ali i širite poslovanje na smislen način, umjesto da ganjate brzi profit. Zapamtite, ni jedna prednost nije vječna. Zato je ulaganje u buduće mogućnosti uvijek prioritet“, upozorio je dr. sc. Yu. 

Više o konferenciji

Konferencija Future Tense powered by Lürssen, i ove je godine, u svom petom izdanju, okupila stručnjake, futurologe, lidere iz različitih industrija, poslovnu i akademsku zajednicu te predstavnike javne uprave koji žele promišljati o budućnosti, ulagati u nju i aktivno je strateški oblikovati.

Uz strateške partnere Lürssen Design Centar Kvarner, Copenhagen Institute for Futures Studies i IEDC – Poslovnu školu Bled, partneri konferencije Future Tense powered by Lürssen su i BOSQAR INVEST, Bright Horizons, De'Longhi, Coca-Cola HBC Hrvatska, Hrvatska pošta, Esplanade, Heidelberg Materials, E.ON, Infinum, Iverpan, JANAF, JGL, Končar, Marsh McLennan, Metamorfoza – Muzej iluzija, Nestlé Hrvatska, Philip Morris International, Podravka, Planetopija, Plan2B, Range Rover, Raiffeisen Bank te Telemach.

Konferencija je održana pod pokroviteljstvom Veleposlanstva Kraljevine Danske u Republici Hrvatskoj, Ministarstva znanosti i obrazovanja te Grada Zagreba. 

Izvor naslovne fotografije: Future Tense powered by Lürssen