Game Changer konferencija prošlog je tjedna okupila brojne lidere, poduzetnike i inovatore. Jedan od panela koji je izazvao zanimanje bio je upravo onaj o temi o kojoj svi mislimo, ali rijetko kada govorimo naglas — novcu. A meni je posebno drago što sam baš ja imala priliku moderirati taj razgovor.

Kako razgovaramo o novcu?

U središtu svake društvene promjene leži jedno pitanje koje rijetko postavljamo — kako razgovaramo o novcu?

Jer novac nije samo papir, kartica ili saldo na računu. Novac je – moć. Uvjet. Uvjet slobode, izbora, dostojanstva, ali i – emocija. Strah, sram, ponos, usporedba, osjećaj “vrijedim li dovoljno?”.

I upravo zato, kad pričamo o novcu – rijetko pričamo o brojkama. Zapravo pričamo o sebi.

Na panelu koji sam imala priliku moderirati u okviru kampanje “Glasno o novcu” u suradnji s Addiko bankom, razgovarali smo o svemu onome što se obično ne kaže naglas. O uvjerenjima koja nas ograničavaju, o načinima na koje nas je odgoj oblikovao, o tome kako se financijska pismenost ne uči samo kroz tablice — nego kroz emocije.

Sa mnom su, na pozornici, sjedile i tri sjajne stručnjakinje koje su, svaka iz svog kuta, ali s istom misijom, skupa sa mnom razbile tabu o novcu.

“U zemlji u kojoj se o svemu priča, o novcu se još uvijek šuti”

S Petrom Bašić Jantolić iz Addiko banke, Dajanom Barbić s Ekonomskog fakulteta i Martinom Trboglav Podvorac, psihologinjom i terapeutkinjom, otvorili smo temu koja se u Hrvatskoj još uvijek šapuće. Jer, da — u zemlji u kojoj se o svemu priča, o novcu se još uvijek šuti. I to ne samo zbog kulture, nego zbog nečeg dubljeg: kolektivnog osjećaja srama i neznanja.

Kad malo bolje razmislim, gotovo svi smo odrasli u nekom obrascu.

• “Ne pričaj koliko zarađuješ.”
• “Šuti i budi zahvalan.”
• “Novac ne raste na drvetu.”
• “Nije u šoldima sve.”

A upravo ti obrasci, neizgovoreni i preneseni s generacije na generaciju, postaju zid između nas i slobode.

Razgovor u sklopu panela otvorio je dijalog o tome kako razmišljamo o novcu, zašto nas ta tema i dalje sputava te kako razviti zdraviji, svjesniji odnos prema vlastitim financijama.

Glasno o novcu — kad banka pokrene društvenu promjenu

Petra Bašić Jantolić, Managing Director, Business Development u Addiko banci, pokazala je kako financijske institucije mogu imati i važnu društvenu ulogu. Addiko je, kroz kampanju „Glasno o novcu“, odlučio razbiti tišinu i pozvati građane da o novcu — napokon — govore otvoreno. Njihovo istraživanje otkrilo je zanimljiv, ali i zabrinjavajuć podatak: čak 71 % građana u Hrvatskoj povezuje novac sa sramom ili zavišću, a tek 36 % o njemu redovito razgovara. Dodajmo tome i podatak da 61 % smatra da bi donosili bolje financijske odluke kada bi češće razgovarali o novcu.

„Naši razgovori o novcu često zapnu prije nego što uopće počnu, iz srama, straha ili jednostavno navike da o novcu ne pričamo."

rekla je Petra Bašić Jantolić, izvršna direktorica Razvoja poslovanja s klijentima, Addiko banka te dodala:

“Često mislimo da naši bližnji ne žele razgovarati o financijama, ali im zapravo treba samo mali poticaj. Kroz kampanju Glasno o novcu želimo upravo to, otvoriti dijalog i pomoći ljudima da shvate da razgovor o novcu nije znak pohlepe, nego odgovornosti.”

Petra zaključuje da kada o novcu počnemo pričati iskreno, on prestaje biti izvor stresa i postaje ono što zapravo jest, alat koji nam može pomoći da živimo mirnije, odgovornije i ispunjenije.

Upravo zato, osmislili smo devet jednostavnih tema za razgovor s partnerima, djecom, roditeljima i prijateljima, i nadamo se da mogu poslužiti za pokretanje razgovora o novcu.“

“Znanje o novcu mijenja naš način razmišljanja, stavove, a u konačnici i naše ponašanje.”

Dajana Barbić, izvanredna profesorica na Katedri za financije Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, govorila je o važnosti financijske pismenosti i ulozi obrazovanja. Dajana je naglasila kako odrasli, ali i mladi često osjećaju nelagodu kada se priča o osobnim financijama, jer o tome jednostavno — nikada nisu učili.

Prema njezinim riječima, ključno je naučiti kako novac funkcionira, kako bismo ga se prestali “bojati” i kako ne bismo više umanjivali njegovu važnost.

“Na novac bi trebali gledati kao na alat koji  nam omogućuje  ostvarenje zacrtanih ciljeva (…). Iako znanje građana u Hrvatskoj kontinuirano raste i danas smo usporedivi s razvijenim europskim zemljama, i dalje imamo velik broj građana koji svakodnevno donose financijske odluke, a da pritom nemaju osnovna financijska znanja. Kada znanje izostane, javljaju se sram, strah i pogreške koje mogu biti jako skupe. ”

izjavljuje Dajana i dodaje:

"Osobe koje imaju manjak znanja u pravilu ne vole govoriti o novcu, ne vole postavljati pitanja o novcu, pa čak i onda kada bi trebali, primjerice prilikom sklapanja ugovora o kreditu,  što je grozna pogreška. Važno je reći da manjak financijske pismenosti nije neobičan obzirom da mnogi odrasli u Hrvatskoj, pa i mnogi mladi, nikada nisu imali priliku sustavno učiti o novcu. "

Dajanin zaključak je da s financijskim obrazovanjem treba početi već od vrtićke dobi. I to ne na način da djeca uče financijske pojmove, već da nauče razgovarati o novcu kako bi razvili zdrav i odgovoran odnos prema njemu.

Psihologija novca – između srama, uvjerenja i identiteta

Martina Trboglav Podvorac, psihologinja, terapeutkinja i coach, otvorila je emocionalnu stranu teme. Novac je u jednom trenu nazvala emocionalnim detonatorom i dodala:

Novac (…) pokreće neugodne emocije, osobito sram, pa ga izbjegavamo spominjati i puno toga podrazumijevamo. No upravo zbog tog izbjegavanja, nerijetko postaje izvor napetosti, zamjeranja i nezadovoljstva, pogotovo u bliskim odnosima.

Naime, Martina tvrdi da naš odnos prema novcu nikad nije racionalan jer ga oblikuju obiteljski obrasci iz djetinjstva, ali i daljnja povijesna i transgeneracijska iskustva poput siromaštva, vrijednosti preuzete iz socijalizma, religijska uvjerenja o „opasnostima“ bogatstva i slično.

Martina je također rekla kako sve to stvara složen emocionalni okvir koji mnogima otežava otvoren razgovor o financijama. 

Važno je razumjeti da nikad ne govorimo samo o nekom broju na računu – pitanje novca uključuje najdublje emocije, uvjerenja i vrijednosti koje su dio našeg identiteta, povezane s temeljnim ljudskim potrebama - za sigurnošću, prihvaćanjem i vlastitom vrijednosti. 

ispričala je Martina te zaključila:

Zdraviji i svjesniji odnos prema novcu počinje unutar nas, a najviše će se testirati u odnosima koje gradimo s drugima. Prvi korak je osvijestiti vlastita uvjerenja i prepoznati obrasce koje smo naslijedili. Sljedeći je otvorena komunikacija – ne kada 'gori', već redovito, smireno i s razumijevanjem. A treći korak je zajednički financijski plan koji jasno postavlja ciljeve, odgovornosti i daje svim uključenima osjećaj kontrole i suradnje.  

Dakle, od Martine smo naučili kako mali koraci mogu donijeti velike promjene - ne samo u budžetu, već i u kvaliteti odnosa.

Ne radi se samo o novcu

Mi u Mamageru vjerujemo da razgovor mijenja percepciju, a znanje – realnost. Kad žena nauči razgovarati o novcu bez nelagode, ona ne postaje samo financijski pismenija – ona postaje slobodnija. I zato, ako postoji tema o kojoj trebamo početi pričati glasnije nego ikad, to je ova. Jer ne radi se o novcu. Radi se o moći da biraš.

Tema “Kako razgovaramo o novcu?” savršeno rezonira s vrijednostima Mamagera jer novac je, baš kao i karijera, majčinstvo i odnosi emocionalna i društvena tema, ne samo ekonomska. 

Jer novac priča. Pitanje je – slušamo li ga?

U društvu u kojem žene često još uvijek prešućuju koliko zarađuju, pitaju se zaslužuju li povišicu ili osjećaju krivnju zbog uspjeha ovaj razgovor je direktan udar na status quo.

Kad imamo znanje, imamo izbor. Kad imamo izbor, imamo slobodu.

Zato je ovaj panel bio mnogo više od još jednog razgovora na konferenciji.
Bio je to poziv na promjenu – na iskrenost, edukaciju i slobodu da o novcu govorimo kao o onome što on jest.

Izvor naslovne fotogafije: Dino Ninkovic