Svaki ekonomski šok sa sobom donosi promjene ne samo na tržištima, nego i u našem ponašanju. Nakon pandemije, inflacijskih pritisaka i nekoliko turbulentnih godina za europsku ekonomiju, pojavljuje se novi trend koji sve više oblikuje osobne financije – “revenge saving”, ili kako bismo ga slobodno mogli prevesti – “osvetnička štednja”.

Ovaj fenomen nije nastao slučajno. On je zapravo odgovor na prethodni val koji smo svi osjetili – tzv. “revenge spending”, odnosno osvetničko trošenje, koje je zahvatilo potrošače diljem svijeta neposredno nakon završetka pandemijskih restrikcija.

Od “osvetničkog trošenja” do “osvetničke štednje”

Sjećate se kako je izgledalo razdoblje nakon ukidanja lockdowna? Ljudi su masovno trošili – putovalo se, kupovala se elektronika, renovirale su se kuće, rezervirali su se skupi hoteli. Nakon razdoblja ograničenja, mnogi su imali osjećaj da „žele nadoknaditi propušteno“. Taj psihološki val potrošnje, poznat kao revenge spending, nakratko je pokrenuo gospodarstvo, ali je istovremeno doprinio i rastu cijena te, posljedično, rastu inflacije.

Danas svjedočimo obrnutom procesu. Nakon nekoliko godina inflacijskog pritiska, rastućih kamata i osjećaja nesigurnosti, javlja se novi trend – “revenge saving”, odnosno povećana, često vrlo intenzivna želja za štednjom. Ljudi više ne troše iz impulsa, nego iz opreza. Umjesto da „nadoknađuju propušteno“ trošenjem, sada „vraćaju kontrolu“ nad vlastitim financijama –i to štednjom.

Pitale smo Tonija Miluna što on misli o tom novom trendu i je li on (i kako) vidljiv u Hrvatskoj na što je on zaključio da smo pokušali s bojkotom (kao i susjedne države) kojim smo poslali određenu poruku, ali zaključuje:

“Sada je otpor prema potrošnji drugačiji, ali ne vidim da u Hrvatskoj zaživio u praksi.”

Zašto baš sada?

Trend “revenge savinga” pojavio se u trenutku kad su globalne i europske ekonomije suočene s kombinacijom inflacije, nesigurnosti i promjena u kamatnim stopama. Hrvatska se, prema podacima Eurostata, već mjesecima nalazi među zemljama s najvišom stopom inflacije u eurozoni – u kolovozu 2025. iznosila je oko 4,1 posto, dok je prosjek eurozone bio otprilike 2 posto. Drugim riječima, hrvatski građani gube kupovnu moć brže nego prosječni građanin eurozone.

Na pitanje kako jedna od najviših stopa inflacije utječe na navike štednje i financijsku disciplinu građana, Milun odgovara:

“Neki građani zbog inflacije jedva preživljavaju, dok su neki drugi istovremeno osjetili porast plaća. (…) Što se tiče naše štednje u Hrvatskoj, ukupna štednja građana stalno raste, ali problem je sljedeći - manjina građana ima velike količine novca na svojim računima, a veći dio ima male ušteđevine ili vrlo malo investira.”

Kad se na to doda rast troškova života, skuplji krediti i rast cijena osnovnih proizvoda, jasno je zašto se psihologija potrošača mijenja. Ljudi bi ponovno trebali naučiti ono što su generacije prije nas naučile tijekom svjetskih kriza – da sigurnost počinje s financijskom sigurnošću.

Nakon razdoblja “lako ćemo”, stiglo je vrijeme “moramo biti pametniji”.

Što je zapravo “revenge saving”?

“Revenge saving” označava namjerno, često ubrzano povećanje štednje nakon razdoblja financijske neizvjesnosti ili prekomjerne potrošnje. Psihološki gledano, to je način da ponovno preuzmemo kontrolu nad vlastitim financijama – da se „osvetimo“ neizvjesnosti i lošim navikama koje su nas možda dovele do stresa.

U SAD-u, ali i sve više u Europi, istraživanja pokazuju da se povećava broj ljudi koji svjesno smanjuju potrošnju kako bi štedjeli više. Društvene mreže pune su pokreta poput “no-buy challenge” ili “no-spend month” – mjeseci u kojima se izbjegava svaka nepotrebna kupnja, a ušteđeni iznosi preusmjeravaju u fondove sigurnosti.

“Revenge spending” vs. “revenge saving” – dva lica iste emocije

Iako se na prvi pogled čine suprotni, oba trenda proizlaze iz iste emocije – potrebe da se čovjek osjeća bolje nakon razdoblja ograničenja ili nesigurnosti. U vrijeme „revenge spendinga“ ljudi su trošili kako bi povratili osjećaj slobode; u vrijeme „revenge savinga“, štede kako bi povratili osjećaj kontrole.

Kod “revenge spendinga” dominira impuls „zaslužujem uživati“, dok kod “revenge savinga” prevladava osjećaj „moram biti spreman“. Prvi stvara kratkoročno zadovoljstvo, ali i dugoročne troškove dok drugi zahtijeva disciplinu, ali stvara dugoročnu stabilnost.

Ono što je zajedničko kod oba trenda jest njihova povezanost s kolektivnim iskustvima – pandemijom, inflacijom, krizama. Kada se društvo suoči s nepredvidivošću, ljudi reagiraju emocionalno – bilo trošenjem, bilo štednjom.

Zašto je “revenge saving” posebno važan u Hrvatskoj

Hrvatska se nalazi u specifičnoj situaciji. Inflacija iznad prosjeka, rast cijena stanovanja, skuplje kamate i još uvijek niska razina financijske pismenosti čini nas “financijski ranjivima”.

Štednja u vrijeme inflacije nije jednostavna, jer novac gubi vrijednost, ali je istovemeno važnija nego ikad. Ključ je u pametnoj štednji, a ne samo u gomilanju gotovine.

To znači: graditi likvidnu pričuvu (za nepredviđene situacije), ali i pažljivo birati proizvode koji mogu barem djelomično neutralizirati utjecaj inflacije – poput oročenih štednji s višim kamatama, fondova niskog rizika ili državnih obveznica.

Ono što “revenge saving” donosi jest promjena u načinu razmišljanja – od kratkoročnog trošenja prema dugoročnom planiranju.

Kako u praksi primijeniti “revenge saving”

Najvažnije je početi od malih, ali konkretnih koraka.

Krenite s malim iznosima, npr. 20 eura mjesečno. Nemojte se opterećivati koliko ćete uštedjeti. Dodatno, postavite sebi cilj i napišite ga na papir. Lakše je izdvajati novac kad znamo da je za nešto konkretno, npr. ljetovanje sljedeće godine ili automobil za tri godine.

Savjetuje Toni Milun, a spominje i neke alate kojima se možete poslužiti.

Danas postoje tri robosavjetnika koji su optimalni za početak investiranja: FINAX, Genius by Intercapital i Revolut Robo-Advisor. Jednostavni su za korištenje, postave nam desetak pitanja i naš novac uplaćuju u fondove (ETF-ove) s nižim naknadama točno prilagođene nama. 

dodaje Toni.

Za one koji se ne osjećaju dovoljno sigurno ulagati u robosavjetnike, tu su trezorski zapisi. Oni su siguran oblik ulaganja i godišnje donose 2,6 % kamate, što je više od oročene štednje u banci.

U nastavku su još neki dodatni savjeti:

Automatizirajte štednju – odmah nakon što primite plaću, prebacite dio na poseban račun koji ne dirate. To može biti 5, 10 ili 20 posto, ovisno o mogućnostima. Bitno je da postane navika, a ne povremena odluka.

Zatim, pregledajte sve troškove. Većina kućanstava ima “nevidljive troškove” – pretplate, aplikacije, članarine koje se godinama plaćaju, a rijetko koriste. Njihovo ukidanje često oslobađa iznos dovoljan za redovitu štednju.

Kada izgradite osnovni fond sigurnosti (najmanje tri do šest mjeseci osnovnih troškova), možete razmisliti o tome kako dio sredstava usmjeriti u ulaganja s većim prinosima. Time “revenge saving” prerasta u strategiju financijske otpornosti – fazu u kojoj novac počinje raditi za vas, umjesto da samo „čeka“ na računu.

No, važno je ne pretjerati. Ako štednja postane opsesija, može dovesti do osjećaja uskraćenosti i suprotnog efekta – povratka impulzivnoj potrošnji. Cilj nije živjeti u strahu, nego u ravnoteži.

Povijest nas uči: svaka kriza mijenja financijsko ponašanje

Nakon Velike depresije 1930-ih, ljudi su desetljećima izbjegavali rizik i živjeli skromno. Nakon krize 2008. mnoge su europske obitelji smanjile zaduženost i povećale štednju. Pandemija i inflacija koje su uslijedile sada stvaraju novu generaciju – generaciju opreznih potrošača koji razmišljaju dugoročno.

 U vremenima kad se ekonomski ciklusi ubrzavaju, kada inflacija i kamate plešu u nepredvidivom ritmu, štednja više nije dosadna navika ili potreba, već strateški potez.

Ali pitanje koje se postavlja samo od sebe je sljedeće, može li “revenge saving” postati trajna navika, a ne samo kratkoročna reakcija na nesigurnost? Toni ne vjeruje da ju čeka dugoročna budućnost

“Ne vjerujem da osveta može biti trajna navika.  Revenge saving je štednja potaknuta emocijama: osvetom prema sustavu ili strahom od inflacije, recesije, gubitka radnog mjesta. Onda se neki ljudi odriču doslovno svega: nove garderobe, kava, svih oblika izlazaka. I zapravo se ne osjećaju dobro već pate.”

i dodaje:

Rekao bih ovako: "revenge saving" može biti dobar početak štednje ili investiranja. Meni bi bilo draže da ljudi, nakon što ih emocije straha ili osveta prođu, nastave dalje štedjeti ili ulagati, ali da to bude racionalna odluka. Neka to bude npr. svaki mjesec ću staviti 10 / 50 / 100 eura sa strane pa ću imati polog za stan ili će mi to biti štednja za mirovinu.

Pametna štednja kao novi oblik osobne slobode

U svijetu u kojem se promjene događaju brže nego ikada, financijska stabilnost postaje novi luksuz i oblik slobode. Štednja ili ulaganje bilo koje vrste je svojevrsno ulaganje u budućnost – u osjećaj sigurnosti, slobode i samopouzdanja koji dolazi kada novac napokon radi za vas, a ne protiv vas.

Ako želite započeti s “revenge savingom” ili bilo kojim drugim oblikom štednje, počnite malim, ali redovitim koracima – odredite cilj, automatizirajte štednju i pretvorite je u naviku. Financijska otpornost ne nastaje preko noći, ali svaki planirani euro danas znači više mira sutra. Možda je ovaj novi trend idelna prilika da promijenite mentalitet trošenja, a ako vam u tome treba pomoć, onda bi vam svakako preporučile knjigu Budi financijski fit koju je upravo naš sugovornik Toni napisao sa Sandrom Ferenčak i Tonijem Vitalijem. 

Reći ćemo vam samo da je to bila najprodavanija knjiga u Hrvatskoj ovog ljeta (čini se da ipak ima nade za našu financijsku pismenost). Knjiga nudi praktične primjere kako postavljati financijske ciljeve, kako početi štedjeti, investirati, stvoriti krizni fond i naravno - puno o nekretninama. Našu preporuku imate!

Izvor naslovne fotografije: Pexels