Scenarij u kojem se dogodi bacanje hrane nije isključivo i samo stvar vaše organizacije jer svakodnevica je danas dovoljno nepredvidljiva da bi cijela krivica bila jedino na vama. Međutim, upravo je bacanje hrane tema koja se tiče i individualne i društvene i globalne razine jer predstavlja jedan od najvećih, ali istovremeno i najzanemarenijih problema modernog društva.

Uzroci bacanja hrane su brojni i složeni. Na individualnoj razini, često se bacanje hrane događa zbog lošeg planiranja, kupovine previše hrane, nepažnje prema rokovima trajanja ili jednostavno zbog neznanja o tome kako pravilno skladištiti namirnice. Prema istraživanju provedenom u Europskoj uniji, oko 53 % bačene hrane dolazi iz kućanstava, dok preostalih 47 % dolazi iz sektora proizvodnje, distribucije i ugostiteljstva.

Posljedice bacanja hrane

Prema podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), godišnje se na globalnoj razini baci oko 1,3 milijarde tona hrane, što je otprilike jedna trećina ukupne proizvedene hrane za ljudsku potrošnju. Ova ogromna količina bačene hrane ne samo da predstavlja moralni problem u svijetu gdje milijuni ljudi pate od gladi, već ima i ozbiljan utjecaj na okoliš.

Bacanje hrane utječe na klimatske promjene jer većina bačene hrane završava na odlagalištima otpada, gdje se raspada i stvara metan, staklenički plin koji je puno snažniji od ugljičnog dioksida. Procjenjuje se da je bacanje hrane odgovorno za 8-10 % globalnih emisija stakleničkih plinova, što znači da rješavanje ovog problema može igrati ključnu ulogu u borbi protiv klimatskih promjena. Osim toga, bacanje hrane ima značajan utjecaj na resurse poput vode, tla i energije. Svaka bačena namirnica troši vodu i energiju koja je bila potrebna za njezinu proizvodnju, transport i skladištenje. 

Što možemo učiniti?

Bacanje hrane može se smanjiti i u potpunosti zaobići uz:

Planiranje obroka 

Planiranje obroka započinje organizacijom kupnje uz sastavljanje popisa namirnica potrebnih za određeni obrok. 

Izbjegavanje kupnje nepotrebnih proizvoda

U svima nama čuči malo dijete puno želja i kada dođemo u trgovinu, mnogi od nas će odabrati puno namirnica izvan svog popisa samo zato što nas marketinški trikovi ulove u svoju mrežu. Izbjegnite kupnju onoga što inače ne koristite i niste sigurni da uopće budete.

Kreativno korištenje ostataka

Nedavno je naš poznati kuhar Melkior Bašić organizirao radionicu na kojoj je inspirirao polaznike kako iskoristiti ostatke od ručka za sasvim nova jela, umjesto da se hrana baci. Ideja je mnogo, iskoristite maštu i kreativnost.

Pravilno skladištenje namirnica

Nije samo pohrana u hladnjaku i zamrzivaču ispravni način skladištenja namirnica. Mnoge od njih propadnu samo zato što nisu bile pravilno pohranjene. 

TikTok pantry izazov

U skladu s ovom tematikom, na TikToku je osvanuo zanimljivi „pantry challenge“ ili po naški - izazov smočnice kojem je cilj da kuhate i spravljate obroke isključivo od onoga što već imate, bez dostave ili nadopune novih namirnica i to u periodu od tjedan, dva ili čak mjesec dana.

Osim što ćete smanjiti bacanje hrane, fokusirat ćete se na održivost, odgovornije koristiti svoje namirnice, očuvati okoliš i utjecati na smanjenje otpadne ambalaže. Uštedjet ćete novac koji inače trošite na hranu, izbjeći nepotrebne kupnje i razviti novi način planiranja obroka.

Ovaj izazov zapravo je puno više od još jednom zabavnog trenda na društvenim mrežama. On predstavlja jedan od ekoloških pokreta koji potiče na promišljeno i odgovorno korištenje hrane i pozitivne promjene. Uz ovakve zanimljive i korisne ideje, svakako smo kao društvo korak bliže održivijoj budućnosti.

Izvor naslovne fotografije: Pexels