Sjećate li se kad je dobar dio nas uslijed restrikcija zbog korona virusa počeo raditi od doma? I sjećate se kako se onda naveliko pričalo kako se jako teško skoncentrirati radeći u kućnom uredu? Kao, lakše je raditi u pravom uredu, okružen kolegama… No, je li to zaista uvijek tako?
Distrakcijska zamka
Naime, statistike kažu da i kad rade u uredu, zaposlenici budu prekidani u poslu ili mijenjaju zadatke svake tri do četiri minute? Nakon prekida, bilo da se radi o telefonskim pozivima, e-mailu ili ulasku u ured/dolasku do stola, potrebno je prosječno 25 minuta da se vrate na prvobitni zadatak i nastave ga skoncentrirano obavljati.
Također, 40 % radnika unutar ureda ne može tijekom svog radnog dana pronaći neometano razdoblje u trajanju od 30 minuta za usredotočenje. U konačnici, prekidi kolega “koštaju” pet sati produktivnog vremena svaki tjedan.
Dakle, osim privremene frustracije koju zaposlenik može osjetiti zbog prekida rada rada, postoje značajne posljedice za sam posao, jer studije pokazuju da stalni prekidi mogu dovesti do značajnog smanjenja produktivnosti.
Kako to spriječiti?
Postoji nekoliko rješenja koje možemo implementirati u svoju radnu svakodnevicu ako želimo biti produktivniji i, naprosto, manje ometani.
Prvo i najčešće spominjano rješenje jest - nošenje slušalica. Osim što reduciraju okolne zvukove koji nas mogu ometati u poslu, svojevrstan su vizualni signal da smo u radnom moodu i ne želimo da nas se ometa. Zahvaljujući njima, možemo stvoriti vlastitu radnu zonu, što je dobro rješenje ako radimo s više ljudi u jednom prostoru. Zahvaljujući slušalicama možemo utišati uredski kaos i povećati mogućnost koncentracije, bez obzira slušamo li glazbu ili ih naprosto samo nosimo na ušima.
Ako nas često ometaju mailovi i pozivi, dobro je rješenje staviti mobitel na airplane mode, uključiti opciju Do Not Disturbe ili barem staviti telefon na vibraciju, tijekom vremena kad na je potrebna potpuna koncentracija na posao. U kalendaru možemo taj period označiti kao busy te smanjiti mogućnost vanjskog ometanja.
Ako smo sami u uredu/sobi, možemo staviti na vrata natpis da nas se ne ometa, a postoji i već uigrana shema lampice na radnom stolu koja svjetlom signalizira jesmo ili nismo dostupni kolegama u određenom trenutku.
Tu je i problem samodistrakcije, koju također možemo i moramo staviti pod kontrolu. Ne prihvaćajmo pozive na kavu, ne trebamo baš odmah odgovoriti na poruke, maknimo se sa društvenih mreža tijekom radnog vremena, upozorimo bližnje da nas se ne zove osim ako je baš hitan slučaj.
Promjena rutine koja funkcionira
Ako ništa ne pomaže, razmislimo o promjeni lokacije. Možemo, ako je to moguće, zatražiti promjenu ureda/lokacije stola, kako bismo se maknuli iz uredske žiže, možda zatražimo da nam je stol malo više uz kut, odvojen od ljudi. Ako to nije moguće, u trenucima kad nam je potreban mir, možemo se preseliti u konferencijsku sobu, prazan ured ili čak obližnji, mirni kafić.
Ta promjena okruženja također može povećati produktivnost. U svom istraživanju, Charles Duhigg, dobitnik Pulitzerove nagrade i autor knjige "The Power of Habit", otkrio je da je promjena jedini konzistentni faktor kada je u pitanju maksimiziranje produktivnosti, bilo da se mijenja naša lokacija, tijek rada pa čak i - druga stolica. Isprobajte pa javite dojmove!
Izvor naslovne fotografije: Pexels
