Nije slučajno da se ime Ankice Mamić, osnivačice i vlasnice agencije IMC, veže uz događaj koji nadilazi granice struke i prelazi u sferu društvenog dijaloga - dolazak Yuvala Noaha Hararija u Hrvatsku. 

Jedan od najutjecajnijih mislilaca današnjice, autor koji je redefinirao način na koji promišljamo prošlost, sadašnjost i budućnost čovječanstva, dolazi u trenutku kad svijet (a i Hrvatska) prolaze kroz duboke preobrazbe. Umjetna inteligencija, erozija povjerenja u institucije, polarizacija društva i promjena u načinu na koji konzumiramo informacije postali su nova polja borbe, ne više samo političke ili ekonomske, već komunikacijske.

Za Ankicu Mamić, Hararijev dolazak nije samo još jedan veliki event. To je civilizacijski trenutak, prilika da zastanemo i pogledamo se u zrcalo, ne kao pojedinci, nego kao društvo, ali i prilika za ugodan razgovor o businessu, društvenim zbivanjima, psolovanju, odnosima, liderstvu i uspjesima.

M: Kako doživljavate trenutak u kojem Yuval Noah Harari dolazi u Hrvatsku? Što to znači za našu poslovnu i društvenu scenu?

A: Dolazak Yuvala Noaha Hararija u Hrvatsku vidim kao važan civilizacijski trenutak. On ne donosi samo predavanje, nego priliku da zastanemo i pogledamo sebe kao društvo, gdje smo, kamo idemo i koje priče pričamo jedni drugima. U vremenu kad se mnogo govori, a malo sluša, njegovo prisustvo potiče dijalog o znanju, tehnologiji, povjerenju i odgovornosti.

M: Kako ste odlučili da je upravo sada pravi trenutak za Hararija u Hrvatskoj? Koji Vam je bio glavni motiv događaja i cjelokupne organizacije ovog eventa?

A: U posljednjih nekoliko godina osjećam da Hrvatska prolazi kroz duboke promjene i preispitivanja. Tehnološki napredujemo, ali društveno još tražimo dublji smisao i zajednički pravac. Upravo zato su Hararijeve teme, poput umjetne inteligencije, odgovornosti i budućnosti demokracije, danas izuzetno važne i bliske našem kontekstu. Ovo je izuzetna prilika za zajedničko promišljanje o društvu koje želimo graditi i vrijednostima koje želimo očuvati.

M: Harari često govori o moći priča u oblikovanju društva. Koja je priča obilježila Vaš profesionalni put i na koji način ju i danas prenosite drugima?

A: Moja priča uvijek je bila o komunikaciji kao mostu, a ne oružju. O tome da razumjeti ne znači nužno složiti se, ali znači pokušati čuti drugoga. Od prvog dana u ovom poslu nastojim pokazati da dobra komunikacija ne manipulira, nego povezuje.  Teško mi je izdvojiti samo jednu priču, bilo ih je mnogo. Ono što sam naučila kroz svoj profesionalni put jest da, ako sami ne komuniciramo svoju priču, drugi će je ispričati umjesto nas, a ta verzija često neće biti istinita. Shvatila sam da je istina skupa i do nje se teško dolazi, dok je, kako Harari i sam kaže, fikcija jeftina, lako dostupna i brzo se širi. Upravo zbog toga su odnosi s javnostima jako važni, jer mi smo ti koji u svoje ime i ime naših klijenata pričamo istinitu priču o važnim i društveno relevantnim temama.

M: Kao dugogodišnja komunikacijska savjetnica, koliko vjerujete da lideri u Hrvatskoj danas znaju pričati priču i zašto je to ključno?

A: U vremenu kada svi komuniciraju, a malo tko zaista govori iz sebe, upravo je autentičnost ono što razlikuje vođe od menadžera. Ljudi danas ne traže savršenstvo, nego iskrenost, žele znati tko stoji iza odluke, glasa ili vizije. Oni lideri koji su to prepoznali, ne moraju biti najglasniji. Prepoznat ćete ih po miru, jasnoći i vjeri u ono što govore. Autentičnost je ključna jer stvara povjerenje, a bez povjerenja nema ni suradnje, ni zajedništva, ni stvarne promjene. Kada lider govori iz vlastitih uvjerenja, tada se iza svake odluke osjeća smisao, a iza svake poruke čovjek.

M: Što biste rekli da je najveći izazov liderstva u vremenu krize povjerenja u institucije i medije?

A: Najveći izazov je biti dosljedan. Povjerenje se ne gradi samo govorom, nego ponašanjem i spremnošću da stojimo iza svojih odluka i riječi, čak i kad to nije lako. U vremenu u kojem se istina često relativizira, lider mora imati moralni kompas koji nije podložan trendovima ni popularnosti trenutka, nego vrijednostima koje ga vode i kada nitko ne gleda.

M: Vaša karijera svjedoči o važnosti dijaloga i međusobnog razumijevanja. Kako taj princip možemo prenijeti na generacije koje dolaze?

A: Tako da im damo primjer. Mladi danas ne trebaju još jedan savjet, oni trebaju vidjeti autentičnost u praksi. Kad vodimo dijalog bez potrebe da pobijedimo, kad priznamo grešku, kad pokažemo ranjivost, tada ih učimo komunikaciji koja gradi. Vjerujem da se empatija uči promatranjem, ne samo pukim instrukcijama. 

M: Harari često upozorava da tehnologija može pojačati društveni jaz. Što lideri mogu učiniti da smanje tu podjelu?

A: Tehnologija danas snažno oblikuje društvo, ali njezin učinak uvijek ovisi o ljudima koji je usmjeravaju. Zato lideri moraju inzistirati na humanističkoj dimenziji razvoja, da tehnologija bude u službi znanja, uključivosti i napretka, a ne moći i podjela. To znači ulagati u obrazovanje, otvarati prilike svima i promišljati posljedice svake odluke jer ako napredak ne prati empatija, riskiramo društvo koje je tehnički napredno, ali ljudski, odnosno emocionalno prazno.

M: Kao žena u komunikacijama i liderstvu, gdje vidite prostor da žene snažnije oblikuju narativ budućnosti?

A: Žene često donose sposobnost povezivanja, slušanja i osnaživanja zajednica, a to su kvalitete koje danas posebno trebamo u vodstvu. Kada se različiti stilovi liderstva nadopunjuju nastaje okruženje u kojem ljudi mogu rasti, a organizacije napredovati. Jer nije stvar u spolu, nego u balansu, da vodimo tako da razumijemo, a ne da nadvladamo. Kad taj pristup postane norma, tada se mijenja ne samo način vođenja, nego i društvo u cjelini.

M: Koja je bila vaša najveća lekcija o moći komunikacije, ona koju biste voljeli da vam je netko rekao na početku karijere?

A: Voljela bih da mi je netko tijekom obrazovanja rekao da su upravo komunikacijske vještine najvažnije, ne samo za razvoj posla, nego i za uspjeh u privatnom životu. Nažalost, napravila sam mnogo pogrešaka dok nisam shvatila da je ključ u vježbanju jedne stvari: komunikacije, komunikacije i komunikacije.

M: Što biste savjetovali mladima, kako graditi autoritet u vremenu kada je publika istovremeno hiper-povezana, ali i skeptična?

A: Autoritet danas ne proizlazi iz titule, nego iz autentičnosti. Moj savjet bi bio: nemojte graditi imidž već gradite integritet. On traje dulje od svakog trenda.

M: Kako gledate na koncept emocionalne inteligencije u liderstvu? Je li to danas važnije od klasičnog autoriteta?

A: Emocionalna inteligencija danas je nova valuta liderstva. Ona ne znači popustljivost, nego sposobnost da prepoznamo sebe i druge, da razumijemo što pokreće ljude i kako stvarati okruženje u kojem mogu dati najbolje od sebe. Klasični autoritet može izazvati poslušnost, ali samo emocionalna inteligencija stvara povjerenje, a povjerenje je preduvjet svake istinske suradnje. Lideri koji znaju slušati, uvažiti i ostati smireni postaju stabilna točka za svoje timove. To više nije “meki” pristup, nego temelj suvremenog vođenja.

M: Što mislite, kako pomiriti osobnu i poslovnu ulogu, a ostati vjeran sebi?

A: Vrijednosti koje nosimo sa sobom moraju biti iste, dosljedne, bez obzira na kontekst. Kad to postane prirodno, ravnoteža se ne traži, ona se jednostavno događa. Autentičnost nije luksuz, nego uvjet za mir jer kad si isti u svim ulogama, ne moraš se stalno prilagođavati.

M: U kriznim situacijama komunikacija odlučuje hoće li organizacija preživjeti ili propasti. Koja je Vaša zlatna formula za krizno komuniciranje?

A: Istina, brzina i empatija. Reagirajte odmah, govorite iskreno, i ne zaboravite da su u svakoj krizi u središtu ljudi.

M: Ako biste mogli promijeniti jednu stvar u načinu na koji hrvatsko društvo komunicira, što bi to bilo?

A: Prije svega, mislim da moramo mijenjati jednu ključnu stvar, ne samo ja, nego svi koji se bavimo ovim poslom. Nažalost, Hrvatska kao država i društvo nikada se ozbiljno nije posvetila razvoju svoje komunikacijske strategije, niti smo sustavno radili na izgradnji brenda Hrvatske. Sve što nam se događalo u tom smislu uglavnom su bili slučajni i neplanirani uspjesi, a upravo tu postoji ogroman prostor za napredak i profesionalizaciju.

M: Koja Vam je bila najteža situacija u kojoj ste morali savjetovati nekoga tko nije želio čuti istinu?

A: Bilo je jako puno izazovnih situacija, a jedna od najtežih je bio početak krize u Agrokoru. 

M: Što za Vas znači uspjeh?

A: Uspjeh je kad znaš da si dao sve od sebe, ali nisi izgubio sebe. U konačnici, uspjeh se mjeri mirom koji osjećaš, a ne onim što drugi vide.

M: Koju bi jednu rečenicu voljeli da vaši klijenti, kolege ili publika zapamte kao vašu ostavštinu?

A: Nikad ne odustaj, nikad se ne predaj. Uspješni su oni koji se nakon svakog pada ponovno dignu.

M: Za kraj, da Harari sada sjedi preko puta vas, što biste ga Vi osobno pitali?

A: Pitala bih ga što ga još može iznenaditi u svijetu koji tako duboko razumije.

Izvor fotografija: Agencija IMC