Posljednjih godina bilježimo zabrinjavajući porast slučajeva psiholoških poteškoća među djecom i adolescentima u Hrvatskoj. Stručnjaci iz Poliklinike Salvea upozoravaju na hitnu potrebu za većom pažnjom prema mentalnom zdravlju najmlađih članova društva, s naglaskom na uzroke problema, prevenciju i načine liječenja.
Psiholozi Poliklinike Salvea ističu da postoji nekoliko glavnih faktora koji dovode do rasta broja djece s mentalnim poteškoćama. Sve češće primjećujemo da djeca pate zbog stresa u obitelji, problema u školskom okruženju i pritisaka s društvenih mreža.
Razlozi za narušeno mentalno zdravlje djece
Rast broja razvoda, financijske poteškoće, ali i konstantna izloženost idealiziranim slikama na internetu uzrokuju kod djece osjećaj nesigurnosti, tjeskobe i depresije. Osim toga, pandemija COVID-19 ostavila je duboke posljedice na emocionalno zdravlje djece, čemu su doprinijeli izolacija, prekid rutina i strah za vlastito i zdravlje obitelji.
Važno je da roditelji i nastavnici prepoznaju prve znakove mentalnih poteškoća kod djece.
Psiholozi Poliklinike Salvea naglašavaju promjene u ponašanju kao ključno upozorenje: „Ako primijetite da se dijete iznenada povlači iz društva, ima poteškoća sa spavanjem, ili gubi interes za aktivnosti koje je ranije voljelo, to su jasni znakovi da nešto nije u redu. Pravovremena reakcija je presudna. Otvoren razgovor, razumijevanje i podrška mogu pomoći djetetu da se osjeća sigurnije i smirenije."
Prevencija i emocionalna osviještenost
Psihoterapija je jedan od alata za pomoć djeci u suočavanju s emocionalnim problemima. Individualna i obiteljska terapija pomažu ne samo djeci, već i cijeloj obitelji da bolje razumiju međusobne dinamike i pronađu rješenja za izazove s kojima se suočavaju.
Stručnjaci Poliklinike Salvea ističu važnost prevencije kako bi se smanjio rizik od pojave mentalnih poteškoća. Prevencija uključuje edukaciju djece i roditelja, kao i stvaranje zdravih odnosa unutar obitelji i škole. Emocionalna osviještenost je važna. Ako djecu od malih nogu učimo kako prepoznati i izraziti svoje emocije na zdrav način, smanjujemo šanse za razvoj ozbiljnijih problema u adolescenciji.
Preporuke i savjeti
Roditeljima se preporučuje i pažljivo praćenje vremena koje djeca provode na društvenim mrežama, uz poticanje na fizičke aktivnosti i hobije koji omogućuju djetetu da se razvija izvan digitalnog svijeta. U kriznim situacijama, kada dijete pokazuje ozbiljne znakove stresa, tjeskobe ili depresije, važno je brzo djelovanje. Psiholozi ističu da je važno ostati smiren ukoliko se roditelji suoče sa krizom poput panike ili suicidalnih misli kod djeteta. Pružite djetetu osjećaj sigurnosti i hitno potražite stručnu pomoć.
Osim tradicionalnih psihoterapijskih metoda, Poliklinika Salvea sve više koristi pristupe poput art terapije i zvuko terapije. Ove metode pokazale su se korisnima u radu s djecom, jer omogućuju izražavanje emocija na način koji je često lakši od verbalne komunikacije.
„Art terapija pomaže djeci da kroz kreativne aktivnosti poput crtanja ili slikanja izraze emocije koje ne mogu verbalizirati. Na taj način djeca dobivaju prostor za procesuiranje svojih osjećaja, što doprinosi smanjenju anksioznosti i stresa“, pojašnjava dr. Nikolina Manojlović Vračar.
S druge strane, sound terapija koristi vibracije i frekvencije kako bi pomogla djeci da se opuste i smanje napetost. Liječnici Poliklinike Salvea vjeruju da ova metoda poboljšava koncentraciju i emocionalnu stabilnost, posebno kod djece koja imaju poteškoće s fokusom ili anksioznošću.
„Ove terapije nisu samo korisne u liječenju, već i u prevenciji mentalnih poteškoća. Redovita izloženost kreativnim i senzornim aktivnostima može pomoći djeci da bolje reguliraju svoje emocije i izbjegnu dublje probleme u budućnosti“, dodaje dr. Manojlović Vračar.
Mentalno zdravlje djece u Hrvatskoj postaje sve važnija tema, a pravovremeno prepoznavanje problema, preventivne mjere i primjena suvremenih terapija koraci su u očuvanju njihove emocionalne dobrobiti. Stručnjaci Poliklinike Salvea pozivaju roditelje, nastavnike i širu zajednicu na suradnju kako bi djeca dobila podršku koju zaslužuju.
„Važno je da ne čekamo krizne situacije kako bismo reagirali. Mentalno zdravlje treba biti prioritet, a djeci moramo pružiti sve alate i podršku da izrastu u emocionalno zdrave i stabilne osobe“, zaključuje dr. Manojlović Vračar.
Izvor naslovne fotografije: Poliklinika Salvea
