Roditelji u svojoj djeci uvijek vide ono najbolje i zato im je teško povjerovati da bi se njihovo dijete moglo ponašati loše prema kolegama, imati loše ocjene, ne poštivati starije ili učitelje. Svakom je roditelju to nekako teško prihvatiti, nekima do te mjere da negiraju to stanje, čak i kad za njega postoje očiti dokazi.

Za početak, roditeljstvu i odgoju treba pristupiti realno i odgovorno, bez ružičastih naočala. Vi ste kao roditelji zaslužni za to u kakvu će osobu izrasti vaše dijete. Važno je osvijestiti činjenicu da kao roditelji uvelike utječemo na svoju djecu. Možda nismo jedini utjecaj jer naravno tu je i društvo i mediji i sve ostalo što ih okružuje, ali važno je biti svjestan svoje velike i važne uloge. 

Nasilje među vršnjacima kao važna tema današnjice

Ranije smo već pisale o međuvršnjačkom nasilju, o tome kako takvo ponašanje utječe na djecu, posebno na žrtve, ali i o tome kako se kao roditelj postaviti u situaciji kada saznate da vam je dijete žrtva nasilja. Ali ovog puta okrećemo uloge i pišemo o tome, što učiniti kao roditelj, ako saznate da je vaše dijete bully, odnosno da se loše ponaša ili na neki način maltretira prijatelje i kolege iz društva ili razreda.

Nažalost, sve smo češće izloženi situacijama u kojima pričamo o nasilju među vršnjacima. Nedavno smo imali slučaj u kojem je tri dječaka fizički maltretiralo školskog kolegu, do te mjere da je žrtvi nasilja život bio ugrožen jer su ga kolege gušili, čitali smo o djeci koja su naoružana došla u školu, koja su se ismijavala kolegama i na internet stavljala video sadržaje maltretiranja kako bi ih svi vidjeli. Sve to pokazuje kako je iznimno važno znati se postaviti kada primijetimo nasilje među vršnjacima i raditi na tome da se ono suzbije. 

Mi kao roditelji moramo znati kako reagirati, ali i kako pričati s djecom, bilo da su promatrači nasilja, žrtve ili su baš oni ti koji su nasilni prema drugima. Uloga nas kao roditelja, ali i škole i učitelja ključna je u ovim trenucima jer više ne pričamo o “dječjim poslima” niti će oni “to ionako lako riješiti među sobom”. 

Jesu li djeca koja se ponašaju nasilno “loša djeca”?

Često se djecu koja se loše ponašaju prema vršnjacima odmah svrstava u grupu “loše ili zločeste djece”, ali treba imati na umu da su problemi u ponašanju djece često rezultat genetskih/bioloških i okolinskih čimbenika. Ponekad je to rezultat biološkog problema poput hiperaktivnosti ili ADHD-a, a ponekad je problem u okolnim čimbenicima na koje roditelji uvelike mogu utjecati. 

Ako se utvrdi da je problem bioloških razmjera, svakako potičemo razgovor i rad sa stručnjacima, a nikako negiranje problema ili čekanje da sve prođe samo od sebe. 

Što učiniti ako je moje dijete maltretira druge?

Prirodno je osjećati mix zabrinutosti, zbunjenosti, pa čak i krivnje, ako saznate da se vaše dijete ponaša nasilno prema drugima. Međutim, proaktivno rješavanje problema može pomoći djetetu da nauči zdravije načine interakcije s drugima i razvije osjećaj empatije i poštovanja. Razumijevanje zašto djeca postaju nasilnici i poduzimanje učinkovitih koraka za ispravljanje njihovog ponašanja ključno je za preokret situacije. Rješenje nije u kaznama, vikanju, zabranama. 

Ako saznate da vaše dijete maltretira druge, važno je pristupiti situaciji na smiren i konstruktivan način. 

Razgovarajte s djetetom, iskreno i bez osuđivanja. Postavite im otvorena pitanja: 

• Možeš li mi reći što se dogodilo?
• Kako si se osjećao/la dok si to radio/la?
•  Što misliš kako se druga osoba osjećala?

Tako ćete im pomoći osvijestiti posljedice njihovog ponašanja, a da ih od starta ne osuđujete, vičete na njih ili ih kažnjavate. Treba uzeti u obzir da se djeca ponekad nasilno ponašaju prema drugima jer su slično ponašanje vidjeli u okolini. Pobrinite se da djetetu stvorite sigurnu okolinu kod kuće, bez vikanja, vrijeđanja i ostalog ponašanja koje di dijete moglo imitirati. Nasilje samo rađa novo nasilje, to je uvijek tako. Isto tako, burna reakcija, ljutnja ili poricanje može spriječiti razumijevanje cjelokupne situacije. Pristupite situaciji s voljom za slušanjem i učenjem, bez automatskog osuđivanja i kazne.

Druga bitna stvar je postaviti jasna očekivanja i posljedice. Pobrinite se da vaše dijete razumije da je maltretiranje neprihvatljivo. Postavite jasne i dosljedne posljedice za štetno ponašanje, dok istovremeno nagrađujete pozitivno ponašanje pohvalama i ohrabrenjem. Ovdje koristite doslovne primjere ponašanja koje želite vidjeti kod djeteta, primjerice:

• Ako te netko pita da se igrate zajedno, želim da prihvatiš to i da uključiš kolegu u društvo, da s njime razgovaraš pristojno. 

Izbjegavajte rečenice poput “nemoj biti bully”, već priču okrenite na pozitivan ton:

• Ponašaj se kao prijatelj prema drugoj djeci. 

Djeca bolje reagiraju na to kad im kažete kakvi da budu, umjesto toga kakvi da ne budu i što da ne rade. Postavite jasne granice koje nalažu kako se treba ponašati prema drugima i budite dosljedni u njima.

Razvijajte empatiju i socijalne vještine kod djece, za to nikada nije prerano. Pomozite djetetu da razvije empatiju potičući ih da razmisle o tome kako njihovi postupci utječu na druge. Rasprave o emocijama mogu biti učinkoviti načini za razvoj socijalne svijesti. Svojim primjerom ih učite o tome što je empatija i kako treba tretirati  druge. Kod kuće potičite rješavanje problema i poštovanje u komunikaciji. Isto tako, možete djeci postaviti pitanja slična ovome:

• Je li se prema tebi nekada netko ponašao loše, kako si se tad osjećao/la?

Možda, ako u razgovoru zamijenite te uloge, dijete adekvatnije shvati kako se druga djeca osjećaju dok se prema njima loše ponaša. 

Dajte djetetu dovoljno pažnje. Ponekad se djeca ponašaju problematično u školi jer ne dobivaju dovoljno pažnje od roditelja kod kuće pa se osjećaju usamljeno i nevidljivo. Na ovaj način dobiju pažnju, samo što je ona u ovom slučaju negativna. 

Zašto su djeca nasilna prema vršnjacima?

Nasilničko ponašanje može proizaći iz različitih uzroka. Prema istraživanjima, neki od uobičajenih razloga zbog kojih djeca maltretiraju druge uključuje nedostatak socijalnih vještina. Neka djeca imaju poteškoća s razumijevanjem kako se prikladno ponašati u društvu i mogu pribjeći nasilničkom ponašanju kako bi privukla pažnju ili stekla društvenu moć. 

Neka djeca oponašaju ono što vide kod kuće ili kod druge djece ili u medijima. Ako su izložena agresivnom ponašanju, mogu usvojiti slične obrasce. 

Neka djeca pak pribjegavaju takvom obliku problematičnog ponašanja jer imaju nisko samopouzdanje. Paradoksalno, neka djeca maltretiraju druge kako bi nadoknadila osjećaje nesigurnosti ili neadekvatnosti, koristeći dominaciju kako bi se osjećala moćnije. 

Tu je i pritisak vršnjaka. Kako bi se uklopili ili izbjegli da i sami postanu meta, neka djeca pribjegavaju nasilničkom ponašanju kako bi se prilagodili grupi. 

Ponekad se razlog krije i u emocionalnim problemima djeteta (anksioznosti, impulzivnosti ili nedostatku emocionalne regulacije) koji mogu doprinijeti nasilničkim sklonostima.

Prevencija budućeg maltretiranja

Kako biste spriječili da maltretiranje postane ponavljajući problem, usredotočite se na stvaranje sigurne i mirne okoline kod kuće. Potičite otvorenu komunikaciju, ljubaznost među ukućanima i podučavajte dijete vještinama rješavanja sukoba. Interesirajte se i pratite društveni život vašeg djeteta, pitajte o njihovim interakcijama s vršnjacima, uključite se aktivno u njihove živote i socijalizaciju, a ne samo školske obaveze i zadaće. 

I zapamtite, ako vaše dijete pokazuje nasilničko ponašanje, to nije odraz vašeg roditeljstva. Normalno je da se osjećate krivo ili uznemireno, ali gledajte na to kao na priliku da ih podučite pravim stvarima i socijalnim vještinama, da se posvetite tome da ih naučite prave stvari. Ponekad mislimo da naše dijete ne bi nikada napravilo nešto tako ružno pa ni ne odvojimo vrijeme da o takvom ponašanju s djecom popričamo i onda djeca možda ne znaju ni prepoznati takvo ponašanje pa ga trpe ako su žrtve ili ignoriraju ako su promatrači, a slažete se da ni jedan scenarij nije dobar. 

Uz pravilan pristup, djeca mogu naučiti donositi bolje odluke i razviti zdrave društvene navike za budućnost, učiti iz grešaka koje su radili i naučiti kako osvijestiti svoje ponašanje u budućnosti, biti svjesni sebe i utjecaja koji imaju na druge.

Izvor naslovne fotografije: Pexels