Sjetite se kad ste zadnji put stvarno nešto zapamtili. Tu ne mislimo na PIN vaše kartice (jer ga ionako spašava Face ID) ili adresu rođaka iz Njemačke koju uvijek proguglate kad vam zatreba. Mislimo na onaj osjećaj kad smo znali sve iz glave – od rođendana najbolje frendice do recepta za omiljeni desert. Kad smo mi bili mi, a ne digitalna verzija onih koji se oslanjaju na telefon kao na osobnog asistenta.

Dobrodošli u eru digitalne amnezije, gdje naš mozak radi outsourcing za gotovo sve. Brojevi telefona? Pohranjeni u kontaktima. Podsjetnici? U mobilnom kalendaru. Čak i svakodnevne odluke poput „Koju seriju gledati?“ prepuštamo algoritmima. Pamtiti stvari? Ain’t nobody got time for that.

I dok na prvu zvuči praktično (jer tko još ima prostora u glavi za cijelu enciklopediju informacija?), stvarnost je takva da nas ovaj način života lagano ubija. Naš mozak se ulijenio, sposobnost razmišljanja u hodu postaje umjetnost prošlosti, a osjećaj da smo zatrpani informacijama postao je kronična bolest modernog doba.

Što je digitalna amnezija?

Digitalna amnezija je pojam koji opisuje tendenciju oslanjanja na tehnologiju za pohranu informacija umjesto vlastitog pamćenja. Zamislite je kao mentalni outsourcing: više ne učite brojeve telefona napamet jer su oni spremljeni u vaš smartphone. Ne trudite se zapamtiti rođendane dragih ljudi jer vas kalendar automatski podsjeća. Čak i jednostavne stvari, poput adrese restorana za večeru, postaju nepotrebne jer tehnologija pamti umjesto vas.

Pojam „Google efekt“ prvi su definirali 2011. godine istraživači sa Sveučilišta Columbia. Prema njihovom istraživanju, ljudi su manje skloni pamtiti informacije kada znaju da im mogu lako pristupiti putem interneta. Drugim riječima, naš mozak „isključuje“ proces pamćenja kada zna da mu je informacija nadohvat ruke. To ne samo da utječe na sposobnost prisjećanja, nego i na način na koji naš mozak obrađuje informacije.

Prema istraživanju koje je proveo Kaspersky Lab, čak 91 % ljudi smatra internet proširenjem vlastitog mozga. U istom istraživanju, 71 % priznaje da ne bi znali nazvati nekoga bliskog bez pomoći telefona. A što je najgore? Ova digitalna lijenost postaje nova norma, ne samo u privatnom životu, već i u poslovnom svijetu.

Odredite digitalne granice

No, što se događa kada ta digitalna lijenost pređe s osobnog na profesionalno? Kad poduzetnici – oni koji bi trebali donositi velike odluke – počnu ovisiti o aplikacijama i tehnologiji do te mjere da zaborave vlastite instinkte? Digitalna amnezija ne uništava samo našu sposobnost pamćenja, već i našu kreativnost, fokus i, brutalno iskreno, našu produktivnost.

Ovo nije priča o tome da bacite mobitel i preselite se u planine. Ovo je real talk o tome kako je došlo do toga da pamtimo sve manje, dok nas tehnologija „spašava“ i kako ta naša ovisnost već sad utječe na naše biznise i karijere. Jer, budimo iskreni, u svijetu gdje je Google kralj, zaboraviti misliti postaje pravilo, a ne iznimka. A to je sklizak teritorij za svakoga tko pokušava biti kreativan, inovativan i uspješan.

Stručnjaci savjetuju svakodnevni „trening mozga“ i vježbanje dubokog fokusa. Dr. Daniel Levitin, neuroznanstvenik i autor knjige The Organized Mind, savjetuje povratak jednostavnim tehnikama poput vođenja rukom pisanih bilješki. On tvrdi da kada zapisujemo informacije ručno, mozak ih pohranjuje na dubljoj razini. Još neki od savjeta kako se boriti protiv digitalne amnezije su da smanjimo broj prekida tijekom rada, ugasimo notifikacije i odredimo digitalne granice. Koristite tehnologiju na način koji podržava vaše kognitivne procese, a ne na onaj koji ih zamjenjuje.

Kako digitalna amnezija utječe na biznis?

Bez obzira bavite li se privatnim biznisom ili radite za neku firmu, klijenti, rokovi, poslovne odluke, mailovi – sve to zahtijeva vašu pažnju. U teoriji, digitalni alati trebali bi vam pomoći da sve to organizirate. U praksi, oni često čine suprotno.

Oslanjajući se na uređaje za najjednostavnije zadatke, naš mozak gubi sposobnost kritičkog razmišljanja. Na primjer, umjesto da sami analiziramo trendove na tržištu, vjerujemo podacima iz aplikacija. Ali što ako ti podaci nisu točni? Ili što ako ih ne interpretiramo ispravno jer smo zaboravili osnovne osnove analize?

Pamćenje i kreativnost su usko povezani. Kada ne ulažemo trud u pohranjivanje informacija, gubimo dio mentalnog prostora koji je potreban za stvaranje novih ideja. Poduzetnici koji se previše oslanjaju na tehnologiju često zaborave da najbolja rješenja ne dolaze iz aplikacija, već iz trenutaka kada stvarno razmišljamo.

Mozak kao alat, a ne dodatak

Online alati koji su prvenstveno dizajnirani za povećanje produktivnosti često postaju prepreka,a ne pomoć. Jedna notifikacija vodi do druge, pa onda i treće te prije nego što shvatimo, prošlo je sat vremena, a mi još uvijek nismo završili prezentaciju.

Digitalna ovisnost također znači da, ako izgubimo pristup svom uređaju, gubimo sve – kontakte, raspored, podsjetnike. Previše oslanjanja na tehnologiju čini nas ranjivima na kvarove, hakiranje i jednostavne ljudske pogreške.

Digitalna amnezija nije samo osobni problem. Ona je i prijetnja našim poslovima, kreativnosti i dugoročnoj mentalnoj kondiciji. Kao poslovni ljudi, ali i roditelji, imamo odgovornost prema sebi i svojoj djeci da budemo svjesni kako zapravo koristimo tehnologiju.

Tehnologija je tu da nam olakša život, ali nas nikada ne bi smjela potpuno osloboditi razmišljanja. Ako se ne trgnemo, riskiramo postati generacija ljudi koji znaju sve – osim kako se sami snaći bez svojih digitalnih pomagača.

Zato, sljedeći put kad vas privuče lakoća copy-paste radnji, sjetite se: vaš mozak je najbolji alat koji imate. Dajte sve od sebe da zaista tako i ostane.

Izvor naslovne fotografije: Pexels