No, pritom ne mislim da će biti dovoljno da dijete boravi pred ekranom na stranom jeziku te da će ga samo tako jezik usvojiti. Smatram da dijete treba biti kvalitetno “potaknuto” na interakcije na stranom jeziku kako bi ga postepeno usvojilo.
Prvi kontakt, posebno s engleskim jezikom, djeca ostvaruju već u najranijoj dobi kroz televizijski sadržaj i crtiće. Roditelji djece vrtićke dobi često se opravdano pitaju: dobro pa kada je pravi trenutak za uključivanje djeteta u program usvajanja još jednog jezika?
Kada početi s učenjem stranog jezika?
Dijete ne mora nužno sasvim čisto govoriti materinji jezik da bi moglo usvajati nove riječi, pojmove i radnje iz stranog jezika, iako je preporuka struke da se strani jezik ne uvodi, ako dijete ima određene poteškoće s materinjim jezikom.
Često smo u ulozi roditelja i sami izgubljeni što i kako odabrati, što je to i u kojoj točno dobi najbitnije za razvoj njihovog djeteta. Prema iskustvima koja stižu iz zapadnih zemalja, postoje programi koji uključuju djecu u procese usavršavanja već od tri mjeseca starosti. Mnogi smatraju to pomodarstvom te da djeca do treće godine trebaju uživati isključivo u igri, dok se drugi zalažu za iskorištavanja potencijala „malenih lingvista“ od najranije dobi.
Velika većina roditelja suglasna je da je učenje stranog jezika za dijete korisno, no velike polemike se vrte oko pitanja – kada početi? Treba li to biti baš u vrijeme kada su stimulacije djetetova razvoja i razvojnih skokova na vrhuncu ili možda odgoditi za zreliju dob?
Istraživanjima je dokazano kako je djetetova inteligencija i sposobnost za usvajanje jezika i razvoj govora postoje od samog rođenja i prije nego što ono progovori, samo se manifestira na drugačije načine u svakoj pojedinoj fazi. Dokazano je da u ovoj dobi djeca još ne razmišljaju o jeziku, nego na opće oduševljenje svoje okoline spremno reproduciraju sve što čuju na engleskom jeziku. Takva sposobnost kod djece je urođena.
Naša djeca uključena su u programe učenja stranog jezika od 18 mjeseci starosti. Prvih godinu i pol smo svaki sat učenja jezika proveli s njima, a tek nakon treće godine starosti ostaju sami u prostoriji s teachericom. Ono što im je jako dobro išlo je interakcija na stranom jeziku, koju djeca usvajaju i bez imalo straha od pogreške odgovaraju automatski na stranom jeziku, sigurni u sebe.
Svako dijete je drugačije
Do dobi od tri godine naša djeca su usvojila stotinjak riječi i otprilike desetak engleskih pjesmica. Doma smo obrasce i ponašanja ponavljali kombiniranjem dva jezika, primjerice. “Ajmo pospremiti – clean up” ili “Dobro jutro – good morning”.
Već na prvom inozemnom putovanju kada su bili u dobi dvije i četiri godine, djeca su automatski razumjela da se u drugoj državi govori jezikom koji oni djelomično poznaju i već su u avionu stjuardesi odgovarali s Yes/No.
No, ne trebamo zaboraviti svako je dijete specifično i posebno pa je specifičan i njegov razvoj. Učenje stranog jezika nije jedino što djetetu može biti pružene za njegov razvoj, poput npr. raznih sportova ili umjetničkih aktivnosti, no mi smo za prvu takvu aktivnost odabrali učenje stranog jezika jer smo samostalno procijenili da su spremni za to.
Znanje dodatnog jezika može utjecati na cjeloviti razvoj djeteta te budućih kompetencija, a komunikacija na stranom jezikom smatra se ključnom za cjeloživotno učenje. Djetetu omogućuje lakše usvajanje novih riječi, čistog izgovora i intonacije.
Strani jezik pridonosi razvoju multikulturalnosti, razvoju samopouzdanja i pozitivne slike o sebi, a posebnim metodama kroz spontanu igru s vršnjacima započinju komunikaciju na stranom jeziku. Djetetove granice su često tamo gdje ih mi postavimo.
Izvor naslovnice: Pexels
