Unatoč skupoj kavi, visokim cijenama smještaja i svim onim „nikad skuplje“ pričama iz Dnevnika, čini se da je ljetni godišnji odmor ostao sveto tlo – nešto što ne damo, ma što god se događalo. Gotovo kao da kolektivno govorimo: "Možeš mi uzeti sve, ali ne i moj produženi vikend na obali".

Možda je baš to istina o našem godišnjem odmoru: nije stvar luksuza, nego potrebe. Ljeto je postalo terapija, reset, auto-refresh duše. I ako ćemo ga već platiti 1246 eura, neka traje i vrijedi. Jer nakon svega, svi želimo isto: da se na tjedan dana ne osjećamo kao da radimo, multitaskamo, kuhamo i dižemo kredit.

Dobrodošli u ljetnu sezonu 2025., gdje sunce sja, potrošnja raste, a svi se samo žele odmaknuti od brzine i stresa.

Više od 70 % građana ove će godine ljetovati na Jadranu i trošit će rekordnih 1246 eura

Novo istraživanje pokazalo je da raste interes za hotele i bijeg od gužvi, a prosječna dnevna potrošnja skače na 105 eura, ali i da 74 % građana ove godine planira godišnji odmor provesti unutar zemlje, što je porast od četiri postotna poena u odnosu na prošlu godinu. 

Istodobno, iznos koji građani u prosjeku namjeravaju izdvojiti za ljetovanje porastao je na 1.246 eura, čak 163 eura više nego lani. Podaci su to najnovijeg istraživanja MasterIndex koje je za Mastercard provela agencija Improve u travnju ove godine na više od 1000 korisnika bankarskih usluga od 18 do 55 godina.

Ljetni odmor u Hrvatskoj u prosjeku će trajati 9,6 dana, što je gotovo identično kao prošle godine. Kraća putovanja do 7 dana planira 56 % građana, češće mlađi do 29 godina. S druge strane, 32 % ispitanika planira odmor u trajanju između 8 i 14 dana, što je tipično za građane starije od 40 godina. Najduže ostaju oni koji ljetuju u vlastitoj vikendici ili kod prijatelja, a takvi odmori traju u prosjeku 14 dana.

Generalno gledano, 92 % ispitanika planira barem jedno putovanje tijekom godine. Uz putovanja unutar zemlje, bilježi se i porast interesa za odlaske u susjedne zemlje regije, koje planira 30 % građana. Dodatno, 28 % ispitanika razmatra putovanje unutar Europe, dok 6 % planira otići i na drugi kontinent. Ovaj trend prati i šira europska kretanja u 2025. godini, gdje putovanja sve više potiču želju za autentičnim iskustvima – upoznavanjem različitih kultura, uživanjem u lokalnoj gastronomiji te osobnim razvojem.

Hotelski smještaj bilježi porast, a s njime raste i planirana potrošnja

Privatni smještaj ostaje najpopularniji izbor kod 52 % građana, dok 32 % ispitanika planira ljetovati u vlastitoj vikendici ili kod prijatelja. Zanimljiv je porast interesa za hotele – 22 % ispitanika ove godine planira odsjesti u hotelskom smještaju, što je pet postotnih poena više nego lani. Hotelski smještaj češće biraju građani s višim prihodima, kao i oni iz Sjeverne Hrvatske i Dalmacije.

Oni koji odabiru hotele, spremni su i više potrošiti – čak 45 % njih planira izdvojiti više od 1.500 eura, osobito ako je riječ o smještaju viših kategorija. Ipak, znatna većina građana koji planiraju boraviti u plaćenom smještaju  (68 %) odlučuje se za smještaj prosječnog standarda – s dvije ili tri zvjezdice – prateći time i srednji raspon cijena.  Gosti u takvom smještaju prosječno troše 1.105 eura za svoj planirani odmor, dok prosječna planirana potrošnja onih koji biraju luksuzni smještaj s četiri i pet zvjezdica doseže 1.823 eura. Razlika je vidljiva ako planirani trošak izrazimo u dnevnoj potrošnji po osobi. Gosti u smještaju prosječnog standarda planiraju potrošiti 106 eura po danu, dok oni u luksuznom smještaju čak 153 eura.

U tom kontekstu, valja naglasiti da najveće planirane izdatke za odmor planiraju građani u dobi od 40 do 49 godina, koji u prosjeku namjeravaju potrošiti 1.490 eura. Mladi u dobi do 29 godina češće planiraju skromniji odmor, njih 41 % navodi da će potrošiti do 500 eura. Planirana dnevna potrošnja po osobi iznosi u prosjeku 105 eura za ovogodišnja ljetovanja, što je porast od 17 eura u odnosu na prošlu godinu.

„Veći broj građana koji biraju odmor unutar Hrvatske, uz istovremeni porast planirane potrošnje, potvrđuje sve veću prepoznatljivost domaće ponude – ne samo zbog prirodnih ljepota, već i zahvaljujući raznolikim sadržajima i kvalitetnim iskustvima. To je snažan signal koliko je kvaliteta lokalne ponude postala važna pri odabiru destinacije. 

Mastercard kroz projekt Uplift već nekoliko godina ulaže u razvoj upravo takvih vrijednosti – osnažujući male poduzetnike da kroz znanja, digitalna rješenja i održive prakse kreiraju ponudu koja odgovara suvremenim očekivanjima. Time ne jačamo samo lokalnu ekonomiju, već potičemo i dugoročan razvoj turizma koji koristi i gostima i zajednici koja ih dočekuje“, istaknula je Gea Kariž, direktorica Mastercarda u Hrvatskoj.

Pri odabiru destinacije najvažniji dobar omjer cijene i kvalitete

Prilikom odabira destinacije, građani najviše cijene dobar omjer cijene i kvalitete (64 %) te prihvatljivu cijenu smještaja (63 %). Porasla je i važnost izbjegavanja gužvi – mirnija mjesta i otoci postaju sve privlačniji za 45 % ispitanika, što je četiri postotna poena više nego prošle godine. 

Sljedeći važni faktori su dobra prometna povezanost (34 %), povoljni klimatski uvjeti (29 %), te dobra gastronomska ponuda (24 %). Cijena prijevoza navodi se kod 21 % ispitanika.

Manji udio građana pri odabiru destinacije gleda kulturnu ponudu, noćni život ili konkretne događaje, a još manje važnosti pridaju mogućnostima za kupnju i kvalitetnim zdravstvenim uslugama. Mladi do 29 godina, očekivano, češće ističu važnost dobrog noćnog života (26 %), događanja (18 %) i mogućnosti za shopping (16 %), dok stariji od 50 godina prednost daju kulturnoj ponudi.

Za građane koji će putovati s obitelji ključne su manje gužve (57 %), dobra prometna povezanost (40 %) i povoljni vremenski uvjeti (33 %), dok solo putnici i oni koji putuju s prijateljima imaju različite kriterije odabira ljetnog odredišta.

Ovi podaci pokazuju da hrvatski građani sve više traže putovanja koja nadilaze klasičan odmor – žele iskustva koja su osobna, ispunjujuća i ostavljaju trajan dojam. 

Upravo tu Hrvatska ima priliku istaknuti se kao poželjna destinacija unutar nove ekonomije doživljaja, zahvaljujući autentičnosti i visokoj kvaliteti koje suvremeni putnici sve više prepoznaju i cijene.

Izvor naslovne fotografije: Mastercard