Znate li što je gig ekonomija? Budite na oprezu sa svojim poslovanjem

Copenhagen Institute for Future Studies, jedan od svjetskih predvodnika u promišljanju budućnosti, ističe gig ekonomiju među 15 ključnih megatrendova koji značajno mijenjaju tržište rada. Danski futurolozi uzroke vide u pomaku prema ekonomiji temeljenoj na uslugama.

Autor: Sara Kekuš

Posted: February 12, 2024

Zapošljavanje postaje sve popularnije jer je radna snaga sve mobilnija, posao se može obaviti s bilo kojega mjesta, a radnici mogu birati privremene poslove i projekate širom svijeta. U Hrvatskoj je od prvog siječnja ove godine uvedeno niz obveza iz novog Zakona o radu koje definiraju i reguliraju rad putem digitalnih platformi.

U Hrvatskoj je dosad bilo više slučajeva zlouporabe posredničke pozicije gdje radnici nisu bili prijavljeni, a zarada im se isplaćivala na crno. Takva praksa bi se trebala zaustaviti stupanjem na snagu novog Informacijskog sustava Ministarstva rada (JEER) koji će pratiti je li svaki gig radnik adekvatno plaćen za svoj rad i jesu li podmirena sva davanja državi.

JEER-om se stoga planira prikupljati: broj radnika na platformi, broj drugih fizičkih osoba koje obavljaju rad korištenjem digitalne radne platforme (definirani ZOR-om), vrste ugovornih odnosa, vrijeme i mjesto obavljanja posla, isplate od strane platformi prema agregatorima.

Izvor: Pexels

Gig ekonomija mijenja tradicionalni koncept rada od 9 do 17 sati. Umjesto dugoročnih ugovora s poslodavcem, radnici obavljaju povremene poslove ili kroz projekte.

Brzo rješenje povezivanja

Značajan preokret se dogodio nakon globalne krize 2008. godine, kada su milijuni ljudi ostali bez posla i morali su tražiti druge kupce svojih usluga. Platforme su im ponudile brzo rješenje povezivanja s kupcem koji traži upravo ono što im oni mogu ponuditi. Za vrijeme lockdowna 2020., interes za uslugama preko platformi je buknuo.

Radnici na platformama se obično klasificiraju kao samozaposleni, a ne zaposlenici, zbog poreznih svrha. Iz tog razloga ne primaju redovite beneficije zaposlenika kao što su: zdravstveno osiguranje, mirovinski planovi ili plaćeni odmor.

Izvor: Pexels

Gig ekonomija spaja najmanje tri strane: korisnika, digitalnu platformu (ili aplikaciju) i onog koji nudi proizvod ili uslugu. S obzirom na to da platforme nisu zamišljene da zapošljavaju, ni da imaju svoje taksije ili restorane, kao četvrta strana pojavljuju se posrednici koji postaju poslodavci platformskim radnicima.

Što sve spada u gig ekonomiju? Platforme, agregatori, konzultanti, dostavljači, umjetnici, taksisti, iznajmljivači, građevinari, dizajneri, telekomi, financijske institucije, sindikati, regulatori, korisnici.

No, postoji mračna strana gig ekonomije. Prevaranti također znaju da je gig ekonomija u porastu. Ako se od vas traži da platite novac unaprijed ili se na poziciji obećava da ćete dobiti više nego što to obično bude s vašim znanjem i iskustvom, u pitanju je vjerojatno prijevara.

Radnici sada imaju novu moć – prihvatiti ili odbiti posao te sami kreirati svoj radni dan pa i cijelu karijeru.

Izvor naslovnice: Pexels